izvještaju iz 2021. godine, zbog čega je CIK najavio pokretanje postupka protiv njih. Prostor malverzacijama ostavlja im sam zakon koji je u odnosu na deceniju ranije mnogo liberalniji. No, tehničke izmjene izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, mogle bi da ograniče opseg zloupotreba
Najave Centalne izborne komisije BiH o pokretanju postupka protiv 47 političkih partija uslijedile su nakon revizije finansijskih izvještaja političkih stranaka za 2021. godinu.
“Ono što je sporno jeste da sankcija kojom se prijeti, očigledno, nije dovoljno odvraćajuća prema političkim partijama i da se više isplati činiti prekršaj i platiti kaznu nego što, kad bi zaprijećena kazna bila veća, ne bi isplatilo činiti te prekršaje”, kazao je Damjan Ožegović, Transparency international BiH.
S druge strane, dinamika kontrola, kojima bi se moglo stati u kraj ovoj negativnoj praksi je zabrinjavajuća.
“Mi smo nakon toga imali izbore u BIH 2022. godine, gdje bi možda napravili neku razliku, da je CIK djelovao ranije. Imamo jedan problem, do sada CIK nije imao ni dovoljno mehanizama, ni kapaciteta da kontroliše sve ono što vrlo domišljato rade političke stranke u BiH”, kaže Semir Mujkić, BIRN.
Ono što im daje prostora za tako nešto je sam zakon koji je mnogo liberalniji, u odnosu na deceniju prije i ostavlja im prostora za malverzacije, u pogledu finansiranja političkih partija.
A i tada se služilo malverzacijama. Centar za istraživačko novinarstvo je još 2011. godine utvrdio da je 70 firmi doniralo novac političkim partijama, dok su, istovremeno, imali javne poslove sa institucijama, što prema tadašnjem zakonu nije bilo dozvoljeno.
“Trenutni zakon kaže da privatne firme mogu imati javne poslove, ali u vrijednosti do 10.000 KM u kalendarskoj godini i da u toj situaciji oni mogu donirati, ali i ograničenoj vrijednosti do 50.000 KM. To im ranije, kada smo radili istraživanje, nije bilo dozvoljeno”, kaže Aladin Abdagić, CIN.
Trenutni zakon o finansiranju političkih stranaka ide im na ruku, pa se sredstva za političke partije izdvajaju i iz državnog budžeta. Taj iznos, prema članu 7, ne predviđa izdvajanje veće od 0,2% godišnjeg budžeta. Ipak, prema informacijama koje je razmatrao CIK, trend budžetskih izdvajanja za političke subjekte u periodu od 2004. do 2023. godine povećavao se iz godine u godinu. U tom periodu isplaćeno im je više od 375 miliona KM. 20 miliona KM samo u prošloj godini, a to je 96,65 % od planiranog iznosa. Iznosi postaju mnogo veći posredstvom “sivih zona”, zahvaljujući različitim donacijama.
“Koje stranka onda ne prijavi kao svoju donaciju, da ne bi prešli određene pragove, da ne bi prijavljivali i ne bi bio kontrolisan taj dio”, kazao je Mujkić.
Međutim, tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, značajan dio ovih “sivih zona” je primijećen, pa bi mogao i da bude zabranjen.
(N1)
