Upis na fakultet često određuje čime ćemo se baviti u budućnosti i kakvu karijeru graditi, pa je odabir studija jedna od najvažnijih životnih odluka. Ipak, motivacije su različite – dok neki slijede lične ambicije i želju da rade ono što vole, drugi biraju smjerove koji obećavaju sigurnu zaradu.
Mladi često studije biraju prema onome što smatraju korisnim i traženim.
“Studiram farmaciju. Izabrala sam farmaciju jer smatram da je dovoljno velika zainteresovanost na našem tržištu rada. Smatram da bih dovoljno lako mogla naći posao sa solidnom platom,” kaže jedna studentica.
Drugi student ističe da je ljubav prema medicini bila presudna prilikom izbora studija.
“Studiram medicinu. Volim da pomažem ljudima od malena, a i interesantno je – ima i nauke, ima i prakse,” navodi.
Na pitanje da li je istraživao stanje na tržištu rada, odgovara:
“Mislim da doktori imaju posla u BiH i trebao bi se povećati broj doktora, jer mislim da smo jedna od zemalja koja ima najmanje doktora po glavi stanovnika. Možda je Moldavija iza nas. Također, želim pomoći poboljšanju zdravstvenog sektora.”
Međutim, izbor fakulteta nije uvijek rezultat dugoročnog planiranja niti realne slike mogućnosti nakon diplome. Velik uticaj imaju porodica, prijatelji i društvene mreže.
“Jedan od glavnih izvora preko kojih studenti dolaze do preporuka šta studirati jesu roditelji, što nije uvijek najbolje zbog interesovanja. Tu su i preporuke između samih studenata, odnosno preporuke studenata srednjoškolcima. Studenti prate i trendove koji su popularni na društvenim mrežama,” smatra Imran Pašalić, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu.
Prema podacima Univerziteta u Sarajevu i Banjaluci, kvote za upis u akademskoj 2025/26. godini nisu u potpunosti popunjene. U Sarajevu je od 5.682 planirana mjesta, upisano oko 3.500 studenata, a drugi upisni rok je još uvijek u toku. U Banjaluci je od 2.884 planiranih mjesta upisano njih 2.345.
Najveće interesovanje vlada za Medicinski, Filozofski fakultet, Fakultet bezbjednosnih nauka, kao i za fakultete iz Grupacije tehničkih nauka.
S druge strane, tržište rada u BiH najviše traži pravnike, ekonomiste, inžinjere elektrotehnike i programere – što ukazuje na sve veći raskorak između ponude obrazovnog sistema i potražnje na tržištu.
Takvo stanje potvrđuju i brojna istraživanja.
“Između 30 i 35% mladih tvrdi da su im znanja koja su stekli tokom obrazovanja bila korisna za zapošljenje na radnom mjestu. To ostavlja ogroman prostor za prilagodbu obrazovnih procesa i njihovo usaglašavanje sa tržištem rada. Većina mladih kaže da su im ta znanja bila korisna samo djelomično, ili u manjoj mjeri, ili da im uopšte nisu bila korisna. Iz tih podataka možemo reći da, razmišljajući o mladima i njihovom položaju na tržištu rada, trebamo razmišljati o funkcionalnijem obrazovnom procesu,” ističe Aziz Đipa iz Instituta za razvoj mladih KULT.
Stručnjaci upozoravaju da usklađivanje obrazovanja i privrede neće biti moguće bez ozbiljnih reformi.
“Posebno je primjetno da imamo političku intervenciju – političku participaciju i uticaj politike na kreiranje obrazovnih programa, na razvoj samog obrazovnog sistema, a u najgorem slučaju i na zapošljavanje obrazovnog kadra. To treba izbaciti iz jednačine i pokušati maksimizirati vezu između obrazovanja i tržišta rada,” smatra Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Zaključak je jasan – izbor fakulteta najčešće zavisi od raznih vanjskih uticaja i ličnih interesa, dok se o potrebama tržišta rada uglavnom ne razmišlja. Ukoliko ne dođe do reforme obrazovnog sistema, sve veći broj mladih mogao bi odlučiti da svoju budućnost potraži van granica BiH.
