Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi vještačka inteligencija mogla najviše pogoditi kancelarijske radnike s visokom stručnom spremom, dok bi tržište rada moglo ući u novu fazu strukturne nezaposlenosti.
Dok se vještačka inteligencija sve dublje integriše u globalnu ekonomiju, jedna grupa radnika mogla bi se suočiti s posebnim izazovima – kancelarijski stručnjaci i zaposleni u tzv. “nerutinskim kognitivnim zanimanjima”.
Prema analizi Murata Tascija, višeg američkog ekonomiste u JPMorganu, AI bi uskoro mogla zamijeniti veliki broj radnika koji obavljaju složene, ali ponavljajuće intelektualne zadatke.
„Oporavak bez radnih mjesta“ mogao bi postati nova realnost tržišta rada – situacija u kojoj se sektor znanja oporavlja sporo, a nezaposlenost među stručnjacima ostaje visoka, navodi se u bilješci koju je banka prošle sedmice uputila klijentima.
Rizik za gotovo polovinu američke radne snage
Tasci upozorava da bi promjene mogle imati ozbiljne posljedice po cjelokupnu ekonomiju, s obzirom na to da radnici sa znanjem čine oko 45% svih zaposlenih u američkim domaćinstvima.
„Mnogo veći rizik od nezaposlenosti i slabi izgledi za oporavak mogli bi učiniti da sljedeći pad tržišta rada izgleda prilično sumorno“, napisao je Tasci, dodajući da bi kreatori politike mogli biti primorani da olabave monetarnu politiku ili uvedu ekonomske stimulacije kako bi ublažili posljedice prelaska na AI tehnologije.
AI već utiče na mlade radnike i diplomce
JPMorgan navodi da se efekti umjetne inteligencije već osjećaju među radnicima početnog nivoa.
Stopa nezaposlenosti među nedavnim diplomcima fakulteta raste brže nego u ukupnoj populaciji, a banka taj trend povezuje s rastućom primjenom AI alata u poslovnom okruženju.
Prema podacima Zavoda za popis stanovništva SAD-a i Federalne rezervne banke New Yorka, nezaposlenost među diplomcima od 22 do 27 godina počela je da premašuje ukupnu stopu nezaposlenosti, što ukazuje na promjenu strukture zapošljavanja.
Rutinski poslovi nestaju, a nerutinski gube sigurnost
Analiza JPMorgana pokazuje da su radnici u rutinskim kognitivnim zanimanjima – poput prodaje i administrativne podrške – već prošli kroz talas gubitaka radnih mjesta.
Udio zaposlenih u rutinskim kognitivnim i manuelnim poslovima u SAD-u pao je s oko 55% na 40% tokom posljednje četiri decenije, prema podacima Ministarstva rada.
Sada, upozorava Tasci, nerutinski kognitivni radnici (analitičari, finansijski stručnjaci, pravnici, novinari, marketinški radnici) postaju nova rizična skupina.
„Udio nezaposlenih u tim zanimanjima već je premašio udio nezaposlenih među radnicima u rutinskim poslovima“, navodi se u izvještaju.
Tržište rada još stabilno, ali rizici rastu
Iako ukupna stopa nezaposlenosti u SAD-u i dalje ostaje niska – oko 4,2% u julu – tržište rada pokazuje prve znakove slabljenja.
Tokom jula je otvoreno znatno manje radnih mjesta nego što se očekivalo, dok su podaci za maj i juni revidirani naniže za 258.000 novih radnih mjesta.
„Ne vidimo skori pad na tržištu rada, iako su rizici veći nego prije mjesec dana“, zaključuje Tasci.
Prema njegovim riječima, oporavak nakon recesije sve duže traje, a „nestanak rutinskih poslova pokazuje izraženo ciklično ponašanje“ – što znači da se sličan obrazac gubitka i sporog oporavka može ponoviti i za kancelarijske radnike pogođene vještačkom inteligencijom.
