Sud Bosne i Hercegovine odbacio je pojedinačne tužbe devet banaka na odluku Uprave za indirektno oporezivanje BiH da obračuna PDV na proviziju na kartične transakcije i da im za to naplati desetine milione maraka, saznaje CAPITAL.
Nakon što su 9. oktobra 2025. godine spor pored UIO BiH izgubile Sparkasse, Ziraat i Nova banka, samo pet dana kasnije odbačene su tužbe i Asa, Atos, Intesa Sanpaolo, Banka Poštanska štedionica, Procredit i Unicredit banke.
Prema gotovo istovjetnim presudama, od 14. oktobra su odbijene tužbe još šest banaka koje su osporavale što im je UIO naplatila PDV na provizije na kartična plaćanja, koje su do tada bile tretirane kao povezana bankarska usluga oslobođena od plaćanja PDV-a.
Pojašnjenja radi, banke su velikim kompanijama kakve su Visa i MasterCard, plaćale proviziju za kartične transakcije, ali ne i PDV na tu proviziju.
Prema ovom razrezu, sve banke su morale da plate dodatni PDV, a neke od njih za to su iskeširale milione.
Milioni za dodatni obračun
Ovim razrezom najteže je pogođena Unicredit banka, koja je po ovom osnovu morala da plati dodatnih 11,6 miliona KM.
Iza nje je Nova banka koja je platila 2,2 miliona KM PDV-a, zatim Asa banka sa 1,63 miliona dodatnog poreza. Sparkasse banka je platila 1,56 miliona KM, Atos banka 1,43 miliona KM, Ziraat 908.000 KM. Banka Poštanska štedionica morala je da uplatio još 288.000 KM po ovom osnovu, Procredit banka 268.000KM, a najmanje je “stradala” Intesa Sanpaolo sa uplatom od 157.000 KM.
Banke su tužbene zahtjeve podnijele prošle godine tražeći, između ostalog, da se utvrdi da li su usluge inostranih kompanija oslobođene poreza.
Sud je i u ostalim presudama gotovo istovjetno objasnio situaciju i potvrdio da je odluka UIO ispravna, te da ona nije dovedena pod znak pitanja tužbenim prigovorima.
“Banka je u kontrolisanom periodu primala usluge kartičnih kuća koje su okvalifikovane kao nefinansijske usluge na koje je propušteno obračunavanje PDV-a”, piše u presudi.
Utvrđeno da je banka na tržištu nastupala kao neko ko izdaje i prihvata platne kartice, navodi se u presudama, a za to su je ovlastile kartične kuće Visa i MasterCard, za šta su joj ispostavljale fakture.
Kao i u prethodnim presudama, ističe se da nije tačno da su dodatna plaćanja posljedica promjene tumačenja propisa i da UIO derogira ranije izdata mišljenja, jer se banka povodom spornog pitanja nije obraćala UIO.
Nije bilo retoaktivnog obračuna
Sud je odbacio i navode o retroaktivnom utvrđivanju poreske obaveze, objašnjavajući da se kontrola poreskih obveznika može vršiti samo za protekli period i to do pet godina.
Podsjetimo, inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH su prošle godine prvi put im obračunali i naplatili bankama PDV na transakcije putem platnih kartica.
Naime, banke su velikim kompanijama, poput Visa ili MasterCard, plaćale proviziju za kartične transakcije, ali ne i PDV na tu proviziju. Tužba je podnesena prošle godine, a u njoj se ističe da je Sparkasse banci razrezana dodatna PDV obaveza na usluge koje mu pružaju globalne kartične kuće poput Visa i MasterCard, te da je potrebno utvrditi da li su usluge inostranih kompanija oslobođene poreza.
“Odluka UIO je pravilna i zakonita i nije dovedena u pitanje tužbenim prigovorima. Sparkasse banka je u kontrolisanom periodu primala usluge kartičnih kuća koje su okvalifikovane kao nefinansijske usluge na koje je propušteno obračunavanje PDV-a”, piše u presudi.
Dalje se navodi da je nesporno utvrđeno da je banka na tržištu nastupala kao neko ko izdaje i prihvata platne kartice, za šta su ga ovlastile kuće Visa i MasterCard i za šta su joj ispostavljale fakture.
“Netačni su navodi u tužbi da je razrez dodatne obaveze posljedica promjene tumačenja propisa tako da UIO derogira ranije izdata mišljenja, jer se banka povodom spornog pitanja nije obraćala UIO. Bez osnova su i navodi tužbe o retroaktivnom utvrđivanju poreske obaveze, zato što se svaka kontrola može vršiti samo za protekli period i to do pet godina”, navodi se u presudi.
Visoka cijena korištenja POS terminala
Smatra se da je jedan od ključnih izazova digitalizacije u Bosni i Hercegovini visoka cijena korištenja POS terminala, koja je znatno viša u poređenju sa zemljama regiona i članicama Evropske unije.
Kako je istaknuto, provizije na kartična plaćanja u BiH često se kreću između 1,5 i 3,5 posto po transakciji, uz dodatne mjesečne naknade, dok su u većini zemalja EU međubankarske naknade (interchange fees) zakonski ograničene na 0,3 posto za kreditne i 0,2 posto za debitne kartice.
Ovakve razlike već godinama izazivaju nezadovoljstvo među evropskim trgovcima, pa su brojni maloprodajni i online trgovinski lanci ove godine javno istupili protiv visokih naknada koje naplaćuju Visa i Mastercard.
Iako se u BiH bilježi kontinuiran rast kartičnog plaćanja, zakonodavni okvir i regulatorne mjere ne prate taj trend. Poseban problem predstavljaju visoke naknade koje se, prema nekim procjenama, kreću od 2 do čak 12 posto, što bankama donosi značajne profite, ali i povećava troškove krajnjih potrošača.
Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, neto prihodi banaka od naknada i provizija porasli su na 215,6 miliona KM, što je povećanje od 5,4 posto u odnosu na 204,5 miliona KM iz juna prethodne godine.
Stručnjaci smatraju da je neophodno da se domaći bankarski sektor, koji je u velikoj mjeri pod stranom kontrolom, uskladi s evropskim standardima i smanji naknade, čime bi se omogućilo povoljnije poslovanje i niže cijene za potrošače.
