Nedavno uništavanje 80 tona banana i 2.000 kilograma breskvi u Bosni i Hercegovini zbog prekoračenja dozvoljenih vrijednosti pesticida ukazuje na duboke probleme u usklađivanju domaće legislative sa evropskim standardima sigurnosti hrane. O ovom alarmantnom slučaju, kao i o općem stanju sigurnosti hrane na tržištu BiH, govorili su Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, i profesorica Arnela Okić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u emisiji Novi dan.
Tanković je istakao da je glavni razlog za ovakve mjere nesklad između propisa Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Dok je EU još 2022. godine podigla dopuštene vrijednosti određenih pesticida zbog pojave nove štetočine, BiH i dalje primjenjuje strožije, starije norme, što znači da roba prihvatljiva na evropskom tržištu ne može ući u BiH. S druge strane, postoje i primjeri gdje BiH ima opuštenije propise u odnosu na EU, što može direktno ugroziti zdravlje potrošača.
Primjer za to je pesticid hlorpirifos u breskvama — roba koja je vraćena iz Hrvatske zbog previsokih ostataka pesticida bila je u BiH legalna za prodaju, što pokazuje neujednačenost i zastarjelost propisa.
Profesorica Okić je dodatno pojasnila da su promjene dozvoljenih vrijednosti pesticida posljedica razvoja nauke i uvođenja nove generacije pesticida koji su ciljano manje štetni za ljude i okoliš. Ipak, priznaje da domaća legislativa često ne prati tempo naučnih otkrića i promjena u politici zaštite hrane.
Otvoreno je pitanje i budućeg pravca u regulaciji pesticida i aditiva u hrani, s obzirom na različite standarde u svijetu — od stroge evropske regulative do liberalnijih američkih pravila. Tanković naglašava da svaka država mora pronaći svoj balans kako bi zaštitila svoje građane.
Sa zdravstvenog aspekta, profesorica Okić podsjeća na dugoročnu štetnost akumulacije pesticida u organizmu, naročito kod djece, zbog čega je ključna stroga kontrola i usklađivanje sa savremenim evropskim standardima.
Ovaj slučaj uništavanja voća nije samo pitanje carinske procedure, već signal hitne potrebe za reformom i usklađivanjem sigurnosnih standarda hrane u BiH kako bi se zaštitilo zdravlje građana i omogućila sigurna trgovina na regionalnom i međunarodnom nivou.
