Poslodavci u BiH procjenjuju da im nedostaje između 30.000 i 40.000 radnika, dok zvanični podaci pokazuju više od 310.000 registovanih nezaposlenih.
Kako su za Forbes BiH pojasnili u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, najveća potražnja za radnom snagom na tržištu BiH je u sektorima građevinarstva, prerađivačkoj industriji, ostalim uslužnim djelatnostima, hotelijerstvu, kao i ugostiteljstvu i trgovini.
Rastuća potreba za stranim radnicima, uz obavezu zaštite domaće radne snage, u BiH se, kako pojašnjavaju, regulira kroz dva trenutna zakonska rješenja.
Dva zakonska rješenja
“Određivanjem kvota za zapošljavanje stranaca u BiH i provođenjem testa tržišta rada u proceduri izdavanja radnih dozvola strancima. Kvote određuju zavodi za zapošljavanje u saradnji sa udruženjima poslodavaca i sindikatima, a test tržišta rada provode nadležni zavodi i službe zapošljavanja prema mjestu upućenog zahtjeva za zapošljavanjem stranog radnika. Na ovaj način se regulira broj zaposlenih stranih radnika i štite interesi domaće nezaposlene radne snage”, kazali su nam u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Bosna i Hercegovina je u 2024. godini izdala 5.798 važećih radnih dozvola za strane državljane, što predstavlja povećanje od 26,4% u odnosu na 2023. godinu, pokazuju zvanični podaci o tržištu rada.
Najveći broj dozvola izdat je u Federaciji BiH – 3.190, što je rast od 38,6% u odnosu na prethodnu godinu. U Republici Srpskoj odobreno je 2.109 radnih dozvola (rast od 7,1%), dok je Brčko Distrikt zabilježio 499 dozvola, što je skok od gotovo 58% u odnosu na 2023.
Strani radnici u BiH dolaze prvenstveno iz Azije i susjednih zemalja. Državljani Turske prednjače sa 785 dozvola (13,5%), slijede ih Nepalci sa 757 dozvola (13,1%), te državljani Srbije sa 692 dozvole (11,9%). Značajan broj dozvola izdat je i radnicima iz Indije (660, ili 11,4%) i Bangladeša (486, ili 8,4%).
Najveći godišnji rast broja izdatih dozvola zabilježen je kod radnika iz Indije, Nepala i Kine, što odražava trend izraženijeg oslanjanjanja BiH na stranu radnu snagu kako bi se popunile praznine u građevinskom, industrijskom i uslužnom sektoru.
S druge strane, u Federaciji BiH kroz program „Obuka za tržište rada“ tokom 2024. godine, 1.363 nezaposlene osobe su uključene u obuku za prekvalifikaciju, a u prvih osam mjeseci ove godine dodatnih 1.129 nezaposlenih osoba započelo je obuku za prekvalifikaciju.
Ko traži prekvalifikaciju
“U prošloj i ovoj godini kroz ovaj program najveći broj nezaposlenih osoba koje su aplicirale za vaučer su sa SSS, njih 1324”, kažu za Forbes BiH u Federalnom zavodu za zapošljavanje.
Nezavisno od stručne spreme, najtraženije obuke u 2024.godini bile su za administrativne poslove (527) i kozmetičke usluge (451).
Od ukupno 371 nezaposlene osobe sa visokom stručnom spremom, 208 je apliciralo za obuku iz administrativnih poslova, 69 za obuku iz kozmetičkih usluga, a 11 za obuku za CNC operatera.
U ovoj godini, najtraženije obuke bile su kozmetički tretmani (511), administrativni poslovi (312) i strani jezici (70).
Kada je o Visokoj stručnoj spremi riječ od 316 aplikanata 115 je apliciralo na obuku administrativni poslovi. “Ne možemo sa sigurnošću precizirati da su sve sa nizom stručnom spremom od njihove, jer se evidentira prema onome što dostave nezaposlene osobe”, pojašnjavaju u Zavodu.
Sa VSS 77 ih je apliciralo za obuke kozmetičkih usluga.
