„Nakon ove četiri godine naše borbe zahvaljujumo se svima koji su učestvovali i učestvuju i koji su prepoznali i podržavaju ovaj veoma bitan poduhvat za budućnost našeg kraja. Ozren će ostati ono što jeste, prirodno i kulturno blago naroda koji živi u neraskidivoj vezi sa svojim krajem“ – poruka je ozrenskih ekologa.
Tačno prije četiri godine je objelodanjeno da je i pored protivljenja mještana ozrenskih naselja u opštini Petrovo, Ministarstvo energetike i rudarstva RS dalo dozvolu australijskoj kompaniji Lykos Metals Limited za geološka istraživanja cinka, nikla, bakra i ostalih metala u ovoj opštini za područje Sočkovca, Karanovca i Kakmuža, a dvije godine kasnije je dozvola data i za dio Ozrena na području Doboja.
Mobilizacijom ozrenskih aktivista, njihovim zalaganjem da se ne dozvoli uništavanje ovog vrijednog bosanskohercegovačkog prirodnog dragulja, kao i uz pomoć eko aktivisti iz drugih dijelova BiH, nakon četiri godine može se reći da je izvojevana, makar trenutno i privremeno, pobjeda u teškoj borbi sa interesnim grupama dijela korumpirane vlasti na lokalnom i entitetskom nivou i nezajažljivim i bahatim investitorima, kojima je interes na prvom, a očuvanje zdrave životne prirode na poslednjem mjestu.
“Lykos”-ov projekat “Sočkovac” na Ozrenu u opštini Petrovo, koji je ova kompanija realizovala posredstvom preduzeća “Medeni brijeg” d.o.o. Bijeljina, zbog žestokih protivljenja ekoloških aktivista iz ove i drugih sredina u BiH obustavljen je 31.05.2022. godine, jer mu je od strane Ministarstva energetike i rudarstva RS poništena koncesija. Iz istih razloga su „ručnu povukli“ i odbornici Skupštine grada Doboj, koji su 30.04.2025. izglasali odluku o proglašenju svog dijela Ozrena zaštićenim područjem, čime su praktično poništili 25.05.2023. datu saglasnost “Lykos”-u za detaljna geološka, geohemijska i geofizička istraživanja.
Četiri godine borbe za spas i očuvanje Ozrena ozrenski aktivisti su sumirali i široj javnosti formalno predstavili i na Konferenciji “Dragulji prirode Bosne i Hercegovine”, koja je 25 i 26.09.2025. održana u Banjaluci.
„Kada smo prije četiri godine odlučili da sačuvamo naš Ozren ovakav kakvog su nam ga naši preci ostavili, znali smo da će nam zaštita naše planine biti najbolji saveznik u ispunjavanju tog cilja. Iako je Ozren aktuelnim Prostornim planom Republike Srpske planiran za zaštitu na nivou Nacionalnog parka, znali smo da je pred nama dug i mukotrpan posao. Boriti se sa onima kod kojih je kapital nikada nije lako, ali ako branite vlastito imanje, istoriju, postojanje, onda, vjerujte, nije ni teško. Predstavljajući u Banjaluci ekološka udruženja sa Ozrena kao i Mrežu za zaštitu prirode u BiH imao sam i posebnu čast da budem učesnik panela „Širenje zaštićenih područja – institucionalni dijalog“ – kaže za portal Odgovorno istaknuti ozrenski i građanski aktivista Zoran Poljašević.
Poljašević dodaje da je iskoristio i priliku da predstavnicima Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa lično uruči kompletne rezultate istraživanja biodiverziteta na Ozrenu, obavljenog od strane Mreže za zaštitu prirode u BiH.
„Iako su kompletni rezultati prije dva mjeseca dostavljeni Zavodu putem elektronske pošte, ovo je bila prilika da o rezultatima istraživanjima direktno obavijestimo i Ministarstvo. Ovim je okončan tehnički najzahtjevniji dio procesa zaštite naše planine. Takođe, zatražili smo da se u doglednom periodu održi sastanak između predstavnika Mreže, Ministarstva i Zavoda, kako bi smo usaglasili buduće aktivnosti u ovom procesu. Pored već obavljenih istraživanja biodiverziteta, želimo da razmotrimo i saradnju Mreže sa Zavodom u izradi ostatka Studije za zaštićeno područje Ozren“ – riječi su Poljaševića.
Ozrenski ekolozi su pribavili i segmente karte sa kulturno-istorijskim i prirodnim vrijednostima Socijalističke republike BiH, odnosno njen Prostorni plan za period 1981 – 2000.
„Po Prostornom planu iz 1981. godine na Ozrenu je planiran Nacionalni park sa jasnim predloženim obuhvatom budućeg zaštićenog područja, što je ilustrirano i foto i drugom dokumentacijom. Nakon ove četiri godine naše borbe zahvaljujumo se svima koji su učestvovali i učestvuju i koji su prepoznali i podržavaju ovaj veoma bitan poduhvat za budućnost našeg kraja. Ozren će ostati ono što jeste, prirodno i kulturno blago naroda koji živi u neraskidivoj vezi sa svojim krajem“ – poruka je ozrenskih ekologa.
Inače, pored Poljaševića, panelisti na banjalučkoj Konferenciji “Dragulji prirode Bosne i Hercegovine” su bili i Dragan Kovačević ispred Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, te Željka Stojčić iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i Zineta Mujaković iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Panelima je moderirao Vlado Topić iz Centar za životnu sredinu Banja Luka.
(Lj.Đ., Odgovorno)
