Na stručnom skupu pod nazivom Stanje i perspektive proizvodnje hrane i obrazovanja u poljoprivredi, održanom u Mostaru, predstavnici institucija, akademske zajednice i privatnog sektora razmatrali su mogućnosti i konkretna rješenja za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora i sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini, te za povećanje interesa mladih za poljoprivredna zanimanja.
Zaštita zdravlja
U panel-raspravi, zajedno s predstavnicima Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, sudjelovao je i Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, koji je govorio o ključnim izazovima za sigurnost hrane u zemlji.
– Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, kroz organizaciju različitih obuka za subjekte u poslovanju s hranom, inspektore, laboratorijsko osoblje i ostale sudionike u sistemu sigurnosti hrane, doprinosi zaštiti zdravlja potrošača i unapređenju konkurentnosti poljoprivrednog sektora u Bosni i Hercegovini. Stjecanjem visoke školske spreme, osobito u izuzetno zahtjevnim područjima kakvo je sigurnost hrane, učenje tek započinje, rekao je Tanković.
Na skupu su, kao ključni izazovi za razvoj poljoprivrednog sektora u Bosni i Hercegovini, istaknuti usitnjenost poljoprivrednih gospodarstava, nedostatak tehničke opreme i savremene tehnologije, te odlazak mladih ljudi iz ruralnih područja. Usprkos tome, stručnjaci su naglasili kako poljoprivredna proizvodnja s osam posto sudjeluje u bruto društvenom proizvodu, te s 20 posto u ukupnom broju uposlenih.
Kako bi se zaustavio negativni bilans u trgovini hranom, te iskoristio veliki prirodni potencijal za razvoj poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, stručnjaci predlažu da se izdvajanja za poticaje u poljoprivredi od socijalnih izdvajanja pretoče u kapitalna ulaganja, te da se pronađu kvalitetnija i održivija rješenja za zbrinjavanje osjetljivih socijalnih kategorija.
Kako bi ilustrirao trenutačnu praksu u raspodjeli poticaja za poljoprivredu, Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, naveo je da se u govedarstvu najveći iznos poticaja utroši na subvencioniranje proizvođača koji posjeduju jedno do dva grla stoke, a svoju proizvodnju dalje ne razvijaju.
U izlaganju o mogućim modalitetima doprinosa akademske zajednice razvoju i većim ulaganjima u domaću poljoprivredu, uslijed nemogućnosti korištenja IPARD sredstava, Jurica Primorac, dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, izdvojio je uvođenje novih modula ili kolegija na poljoprivrednim fakultetima fokusiranih na korištenje dostupnih fondova i programa Evropske unije, kao i usmjeravanje nastavnog kadra da veću pozornost u sklopu postojećih nastavnih modula i kolegija posveti međunarodnim projektima i suvremenim tehnologijama.
Trendovi
Predstavnici poljoprivrednog sektora, kao primjer dobre prakse istakli su korištenje nusproizvoda maslinarstva u farmaceutskoj industriji, koji su se pokazali izuzetno korisnim i primjenjivim.
Kroz radionicu Savremeni trendovi u proizvodnji biljaka, koja je održana u drugom dijelu stručnog skupa, kroz praktične primjere i interaktivni pristup, predstavljeni su najnoviji trendovi i izazovi u poljoprivrednoj proizvodnji i obrazovanju, a namjera je Agromediteranskog fakulteta, koji je organizatora, da zaključci i preporuke sa skupa posluže kao temelj za bolje razumijevanje izazova i mogućnosti u proizvodnji hrane u Bosni i Hercegovini, ali i kao poticaj mladima da prepoznaju poljoprivredu kao perspektivnu i strateški važnu djelatnost.
