Sargaško more je bez obale. Zvuči čudno, ali ovakvo mjesto ipak postoji, ima vlastiti ekosistem i morske struje, iako ne dodiruje niti jedan komadić kopna. Nema obalu, plaže, lagune ni litice, samo plavetnilo i nepregledne trake plutajućih algi. Sargaško more jedinstveno je morsko prostranstvo u Atlantskom okeanu koje stoljećima fascinira naučnike i moreplovce, a posljednjih godina i zaštitnike prirode zbog promjena koje mu prijete.
Okružuju ga 4 različite okeanske struje
Ovaj neobični fenomen nalazi se usred sjevernog Atlantika, a omeđeno je različitim strujama. Golfska struja na zapadu, Sjevernoatlantska struja na sjeveru, Kanarska struja na istoku i Sjevernoekvatorska struja na jugu na jednom dijelu stvaraju svojevrsni “kružni tok”. Upravo on, poput nevidljivog zida, određuje granice onoga što nazivamo Sargaško more.
Naučnici ga tehnički smatraju dijelom Atlantskog okeana, ali koristi se ime more zbog iznimnih okeanografskih posebnosti ovog područja. Ovo je područje sa stabilnim strujama, vlastitim ekosistemom i prepoznatljivim površinskim obilježjima, drugačije od svoje okolice, što je vidljivo i golim, nestručnim okom.
Ime dobilo po algama Sargassum
Sargaško more ime je dobilo po algama roda Sargassum, koje u ogromnim količinama plutaju površinom mora. One u slojevima plutaju okeanom i stanište su brojnim morskim organizmima. Čak neki zapisi iz doba Kristofora Kolumba (Cristoforo Colombo) spominju kako su mornari nakon dana plovidbe pučinom pomislili da su blizu kopna, no vidjeli su zapravo obilje algi na površini.
Ekolozi, naučnici i okeanografi redovno ističu važnost Sargaškog mora i njegovu ključnu ulogu u okeanskoj bioraznolikosti. Ovaj morski fenomen dom je brojnim vrstama, među kojima su neke i endemske, poput sargaške ribice latinskog naziva Histrio histrio. U njemu žive i brojni rakovi, kornjače, pa čak i jegulje koje migriraju hiljadama kilometara samo da bi položile jaja u zaštićenim dubinama ovog mora.
Sargaški sporazum
Godinama ga proučavaju naučnici iz cijelog svijeta kako bi razumjeli njegove složene ekosisteme, utjecaj klimatskih promjena na okean i migracije ključnih morskih vrsta.
Zemlje s obalama na Atlantskom okeanu 2014. godine su potpisale Sargaški sporazum, kojim se obavezuju na očuvanje ovog jedinstvenog područja. Naime, kao i svi okeani i sva mora, i Sargaško je more danas ugroženo onečišćenjem plastikom, klimatskim promjenama i prekomjernim ribolovom. Ovo čudo skriveno ispod površine okeana dokaz je da priroda milionima godina ima vlastita pravila i ritam, koje čovjek često, namjerno ili nenamjerno, nasilno mijenja.
