Zapadni Balkan je regija koja ne dobija pažnju koju zaslužuje, izjavio je Ed Arnold, viši istraživač za evropsku sigurnost pri Kraljevskom institutu za ujedinjene službe (RUSI), nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo rasporedilo 1. bataljon Pukovnije vojvode od Lancastera (1 Lancs) u Bosnu i Hercegovinu. On upozorava da Evropljani “moraju držati na oku” ovaj region, te da je “gotovo sigurno” da je Rusija imala namjere da “učini više” na Balkanu.
Bilateralna misija jedinice 1 Lancs uključuje obuku zajedno s Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, s fokusom na pješačku taktiku, liderstvo, hemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu odbranu (CBRN) te unapređenje interoperabilnosti s NATO-om.
Arnold ovaj potez analizira kroz kontekst rata u Ukrajini, za koji tvrdi da je “bacio sjenu na regiju”.
“Gotovo sigurno je bila ruska namjera da učini više na ovom području, da je ta ‘specijalna vojna operacija’ u Ukrajini išla prema planu”, rekao je Arnold za Emitersku službu britanskih oružanih snaga (British Forces Broadcasting Service, BFBS).
“To je nešto što Evropljani moraju držati na oku, a ovakve vrste raspoređivanja u tome pomažu”, dodao je.
Pohvalio je angažman Velike Britanije, te ocijenio da “iz praktičnog vojnog ugla, ali i iz perspektive odbrambene diplomatije, u smislu podrške tim oružanim snagama, ovo ima i značajnu diplomatsku dimenziju”.
Ruski utjecaj, hibridno ratovanje i Ukrajina
Kako navodi BFBS, s obzirom na to da se navodno rusko hibridno ratovanje intenziviralo posljednjih sedmica, uz tvrdnje da je Moskva odgovorna za bombaški napad na željezničku prugu između Lublina i Varšave, kojom se šalju pošiljke Ukrajini, te za upade dronova u nekoliko evropskih zemalja, ovo raspoređivanje dolazi u sjeni “ruskih pokušaja da utiče na regiju i destabilizuje je”.
Arnold je rekao da je ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu “značajan, ali prigušen” jer su ruske oružane snage angažovane u Kijevu.
“Od hibridnih aktivnosti koje vidimo širom Evrope – bilo kroz sabotaže, namjerne napade poput presjecanja kablova na Baltiku, ali i stalne kampanje dezinformacija, manipulacija, uplitanja u izbore – mislim da će Kremlj upravo tu htjeti fokusirati svoje djelovanje. A Evropa već pomaže zemljama Balkana na tom polju”, rekao je.
Arnold ističe da ovakva raspoređivanja omogućavaju britanskoj vojsci da razumije stanje na terenu: šta najviše brine vojsku Bosne i Hercegovine i za šta se priprema u domenu hibridnih prijetnji, koje su u regiji slične onima širom Evrope.
Britanske veze sa Balkanom
Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je uključeno u stabilizaciju regije tokom sukoba 1990-ih, a 72 britanska vojnika poginula su u mirovnim misijama na Zapadnom Balkanu.
Govoreći o osjećanjima britanskih veterana koji su služili na Balkanu prije više od 25 godina, Arnold je rekao da to “vjerovatno pokazuje snagu” tih ranijih misija, jer je evropski angažman trajao veoma dugo.
Međutim, upozorio je da “posao nije dovršen”, uprkos trajanju i angažmanu međunarodnih snaga na stabilizaciji.
“Važno je imati to na umu kada razmišljamo, na primjer, o novoj podršci Ukrajini – jer je to dugoročno”, dodao je Arnold, te dodao:
“Naravno, Ukrajina je sasvim drugačiji primjer od Balkana, ali pokazuje da, kada čujemo političke izjave iz UK poput ‘koliko god bude potrebno’, to stvarno znači zaista dug period”.
Šira regija i proširenje NATO-a
U regiji već postoji značajno vojno prisustvo: oko 1.100 vojnika raspoređenih je u Bosni i Hercegovini kao dio misije EUFOR-a, te NATO-ove KFOR misije na Kosovu nakon sukoba 1990-ih.
Pored britanskih vojnika koji stižu krajem godine, u martu su privremeno aktivirane i rezervne snage EUFOR-a u Sarajevu.
“Nije samo britanska vojska prisutna u ovom području. Ovo je mehanizam kojim EU i NATO mogu približiti te zemlje Zapadu”, objasnio je Arnold.
NATO se postepeno širio Balkanom nakon raspada Jugoslavije: Hrvatska je pristupila 2009., Crna Gora 2017., a Sjeverna Makedonija 2020.
Bosna i Hercegovina trenutno traži članstvo u NATO-u i dobila je status kandidata za EU prije tri godine.
“Postoji problem jer je proces proširenja praktično zastao – i na strani EU, i na strani NATO-a”, rekao je Arnold.
“To ide sporo iz raznih razloga. Ali ovo raspoređivanje nastavlja proces zapadnog integriranja Zapadnog Balkana”.
