Prema svibanjskom izdanju biltena JRC MARS – Praćenje usjeva u Europi, vrijeme od 1. travnja do 15. svibnja obilježile su vremenske prilike koje su pokazivale odstupanja od prosjeka. Uvjeti su, ovisno od područja bili ili vlažniji ili sušniji.
Usjevi uglavnom imaju izglede za dobar prinos, osim na Pirenejskom poluotoku gdje je kontinuirana i jaka suša pogodila Špajolsku i Portugal. Ondje su prognoze prinosa za sve glavne usjeve pale znatno ispod prošlogodišnje loše razine.
Suša u Španjolskoj, poplave u Italiji
Vlažni uvjeti u mnogim drugim dijelovima Europe odložili su sjetvu ljetnih kultura, ali istovremeno poboljšali nivo vlage u tlu. Izraziti višak oborina i/ili hladnije vrijeme od uobičajenog uzrokovali su kašnjenje sjetve i narušili ritam drugih poljskih radova u velikom pojasu koji se proteže od Irske do Bugarske i Ukrajine. To je donijelo punjenje vodenih akumulacija.
No, sjeverozapadna Italija je pogođena obilnim padalinama koje su izazvale poplave, klizišta i blatnjave bujice. Poljoprivrednja proizvodnja je na ovom području pretrpjela velike štete, naročito kada su u pitanju površine pod pšenicom i ječmom i trajnim nasadima.
Unatoč izuzetno kontrastnim vremenskim uvjetima, u većini regija EU očekuju se dobri prinosi. Revizije naniže su uglavnom posljedica pogoršanih izgleda u Španjolskoj i Portugalu.
Hladniji od prosjeka
U srednjoj Europi, Italiji, Balkanskom poluotoku, Bjelorusiji i Ukrajini, kao i u južnoj Skandinaviji i dijelovima sjeverne regije zabilježeni su nešto hladniji uvjeti od uobičajenih s anomalijama dnevnih srednjih temperatura između 0,5°C i 2°C.
Dnevne temperature od 2°C do 4°C ispod prosjeka zabilježene su u dijelovima zapadne Turske i Balkanskog poluotoka.
Stanje usjeva
Sjetva jarog ječma u Poljskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj je završena unatoč vlažnim i hladnim uvjetima tijekom travnja. Međutim, u mnogim područjima ovih zemalja takvo vrijeme nije bilo povoljno za rani razvoj. Sjetva šećerne repe je kasnila, kao i kukuruza u većini istočnoeuropskih zemalja. U Hrvatskoj su polja u tom periodu uglavnom zasijana.
Kasnila je i sjetva suncokreta zbog čestih kiša i relativno nižih temperatura u travnju zabilježenih u Hrvatskoj, Austriji, Češkoj i najzapadnijim dijelovima Slovačke. Sa sojom se kasnilo u istočnim i centralnim dijelovima Europe.
Balkan očekuje toplo ljeto, ali i padaline
Dugoročna vremenska prognoza, posebno za lipanj i srpanj, ali i za kolovoz, ukazuje da će biti toplije nego inače u većem dijelu Europe.
Ovo će biti praćeno vjerojatno vlažnijim uvjetima od uobičajenih u mnogim dijelovima južne i centralne Europe i područja Balkana, posebno u kolovozu, stoji u izvješću.
Stanje u Hrvatskoj i Sloveniji
U Hrvatskoj i Sloveniji su dobri izgledi za prinos ozimih usjeva. Temperature se bile malo ispod prosjeka, a padaline su znatno premašile višegodišnji prosjek. Ozimi usjevi su u dobrom stanju, ali je hladnije vrijeme od uobičajenog usporilo razvoj. Obilne kiše odložile su sjetvu ljetnih kultura.
U Sloveniji i većem dijelu Hrvatske zabilježene su velike količine oborina u rasponu od 120 do 200 mm, salokalnim poplavama. Istočni dio kontinentalne Hrvatske je primio između 70 i 100 mm kiše. Obilne padaline su poboljšale vlažnost tla i eliminirale svaki prethodni deficit vode u tlu. Suvišna vlaga zajedno s niskim temperaturama otežala je napredak proljetne sjetve i dovela do značajnog kašnjenja nicanja. Ovo kašnjenje u fenološkom razvoju moglo bi pomaknuti osjetljivu fazu cvjetanja kasnije u ljeto, povećavajući izloženost vodenom stresu i visokim temperaturama kasnije u sezoni.
Krušna pšenica je ušla u fazu cvjetanja u većem dijelu Hrvatske, dok je u većem dijelu Slovenije ušla u fazu klasanja. Umjerene temperature i vlažno vrijeme su pogodovali širenju štetnika i bolesti među ozimim žitaricama i u repi. Izgledi za prinos ozimih usjeva su revidirani naviše i sada su iznad petogodišnjeg prosjeka u obje zemlje.
(agroklub.com)
