Unatoč napretku BiH u posljednja dva desetljeća, a koji se prepoznaje i kroz smanjenje deficita tekućeg računa, kao i u napretku u pogledu dohotka, zemlja se i dalje suočava s nizom izazova, a jedan od njih je kumulativni BDP koji zaostaje za zemljama okružja, dok je standard žitelja otprilike na razini trećine prosjeka EU-a, piše Večernji list BiH
Ovo je ključni rezime najnovije sveobuhvatne analize Svjetske banke, u koju je Večernji list imao uvid, a koja donosi i uvodnu ocjenu prema kojoj je BiH napredovala do dosezanja statusa zemlje višeg srednjeg dohotka i dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU. Međutim, za nastavak takve putanje rasta BiH trebaju ekonomske i energetske strukturne reforme, kao i bolja koordinacija svih razina vlasti u BiH
Ekonomski memorandum za zemlju pritom ističe tranziciju zaposlenosti u BiH prema industriji i uslugama, uz održavanje odgovorne fiskalne politike, koja je omogućila zadržavanje javnog duga na relativno niskim razinama. Osim toga, zemlja je značajno napredovala u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa, koji je 2021. godine pao na rekordno niskih 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Suočavanje s izazovima
No, osim ovih pozitivnih ocjena, vidljivo je kako i dalje postoji niz izazova. U ekonomskom memorandumu također se ističe kako sadašnji model rasta i energetike BiH ne može održati rast, a očekuje se da će se trend realnog rasta prepoloviti na 1,5 posto u dva desetljeća. Da preokrene ovu situaciju, BiH bi trebala provesti duboke strukturne reforme – u suprotnom, izgledi za bh. prelazak na potpuno funkcionalno tržišno gospodarstvo i članstvo u EU ostaju udaljeni. Iz Svjetske banke su, kao i dio sada, odlučni pružati pomoć BiH kako bi se lakše suočila sa svim ekonomskim izazovima.
– Svjetska banka je opredijeljena za pružanje podrške Bosni i Hercegovini u promicanju otpornog i zelenog rasta, uz usklađivanje sa standardima EU-a”, rekao je Christopher Sheldon, šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Dodao je i kako vjeruju da će ovo izvješće kreatorima politika poslužiti kao koristan resurs jer ukazuje na primjenjive strategije za učinkovito prevladavanje izazova i iskorištavanje neiskorištenog ekonomskog potencijala zemlje. Reforme i daljnji napredak su, prema izvješću, potrebni u pet strateških oblasti: dobro makroekonomsko upravljanje i digitalizacija, razvoj tržišta rada, omogućavanje iskorištavanja produktivnog potencijala tvrtki, olakšavanje pristupa financiranju te povećanje konkurentnosti putem politika energetike i rudarstva.
U pogledu prve strateške oblasti navedena je potreba poboljšanja dijaloga u fiskalnoj politici, a od reformi nužno je promovirati digitalizaciju te institucionalizirati središnju razmjenu podataka o osoblju. U drugoj strateškoj oblasti navodi se potreba povećanja transparentnosti zapošljavanja u javnom sektoru, uvođenja socijalne karte, smanjenja poreznog klina i revizije naknada za nezaposlene. Osim toga, potrebno je povećati udio žena u radnoj snazi te uvesti politiku plaćenog roditeljskog dopusta za muškarce. U okviru treće i četvrte strateške oblasti ciljevi uključuju smanjenje administrativnih prepreka u poslovanju, olakšanje izvoza u EU jačanjem kontrole kvalitete proizvoda u skladu s EU standardima, kao i razvijanje financijskih instrumenata usmjerenih posebno na poduzeća u vlasništvu žena.
U konačnici, peta strateška oblast preporučuje povećanje proizvodnje obnovljive energije. U kontekstu poslovanja tvrtki u BiH očekuje se da će predstojeći EU Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) značajno utjecati na izvoz iz BiH, osobito iz sektora koji ovise o ugljenu i visokoj emisiji ugljika. To dodatno podcrtava hitnost prelaska na obnovljivu energiju i usklađivanje s međunarodnim standardima u svrhu jačanja konkurentnosti.
Dugoročan rast
– Bosna i Hercegovina je napredovala, dijelom zahvaljujući i provođenju učinkovitih fiskalnih politika i razboritom makroekonomskom upravljanju – rekao je Tihomir Stučka, viši ekonomist Svjetske banke i koautor izvješća.
Međutim, dodaje, osnovni izazovi su i dalje prisutni i zahtijevaju provođenje sveobuhvatnih ekonomskih i energetskih reformi, ne samo u svrhu rješavanja trenutačnih problema nego i za postavljanje temelja za snažan dugoročni rast.
