Majke mlađe od 15 godina lani su u Bosni i Hercegovini na svijet donijele dvije bebe, dok je istovremeno svijet ugledalo šest beba čije mame imaju 50 ili više godina.
- U BiH su rodile bebe dvije majke mlađe od 15 i šest majki starijih od 50 godina
- Ginekolog upozorava da obje grupe imaju visoke zdravstvene rizike, posebno maloljetnice
- Psiholog ističe da su i mlade i starije majke ranjive i da im treba društvena podrška, a ne osuda
Pokazuju to podaci Agencije za statistiku BiH objavljeni u publikaciji “Demografija 2024”, a tim povodom razgovarali smo sa ginekologom i psihologom o rizicima koje nose ove trudnoće.
Prema riječima doktora Bojana Stevanovića, specijaliste ginekologije i akušerstva i urednika Instagram stranice “DRug ginekolog”, trudnoće kod obje spomenute grupe nose rizike, ali su pacijentkinje mlađe od 15 godina u većem riziku jer njihov organizam nije spreman za trudnoću i porođaj.
“Kod pacijentkinja mlađih od 15 godina tijelo nije još razvijeno i time nije spremno za trudnoću. Povećan je rizik od preeklampsije, eklampsije, zastoja u rastu bebe, prijevremenog porođaja. Povećana je učestalost i komplikacija u samom porodu jer porođaj može biti teži zbog nedovoljno razvijene karlice. Povećan je i procenat carskih rezova koji sa sobom nose komplikacije. Djeca sama po sebi imaju takođe veći broj komplikacija”, kaže Stevanović za “Nezavisne novine” objašnjavajući maloljetničke trudnoće.
Kako dodaje, posebna tema je i psihički stres koji te djevojke doživljavaju, a koji je ogroman.
“Stigma, prekidanje školovanja, osuđivanje od strane okoline… Kao posljedica je mnogo češća postporođajna depresija i ostavljanje djeteta po porodu”, navodi on.
Stevanović dodaje da je, ako se trudnoća kod djevojčica mlađih od 15 godina desi, potreban multidisciplinarni pristup – ginekolog, pedijatar, psiholog i socijalni radnik, te da je svima zadatak da budu podrška ženi i da vode računa o rastu i razvoju bebe.
S druge strane, doktor Stevanović ističe da je kod pacijentkinja starijih od 50 godina veća učestalost hroničnih bolesti po tipu visokog krvnog pritiska, šećera, kao i drugih oboljenja. “Povećan je rizik i od urođenih hromozomskih anomalija, na primjer Daun sindroma. Češće su i komplikacije nakon porođaja po tipu tromboza, krvarenja, sporijeg oporavka”, objašnjava on za “Nezavisne”, dodajući da i ove žene trpe psihički pritisak od strane okoline.
Kako navodi, trudnice koje imaju više od 50 godina treba da imaju češće i redovnije preglede, kao i testiranje na genetske anomalije.
Na reakcije društva upozorava i Maja Savanović Zorić, psiholog i porodični psihoterapeut iz Udruženja građana “Psiholuminis” iz Prijedora, ističući da je djevojčicama mlađim od 15 i ženama starijim od 50 koje se ostvare u ulozi majke zajednička nit ranjivosti.
“Djevojčice su tek na početku formiranja identiteta i još nisu izgradile svoju emocionalnu stabilnost, a nose najveću odgovornost, dok su žene u pedesetim često emocionalno zrele, ali su fizički ranjive. I jedne i druge trebaju mnogo podrške, razumijevanja, nježnosti i nikako im ne treba osuda. Ono što mene kao psihologa i majku najviše boli jeste kako društvo reaguje. Na mlade reaguje osudom, na starije čuđenjem, a suština je da svaka trudnoća bez obzira na godine nosi svoje strahove, nade i potrebu za sigurnošću”, kaže ona.
Kako dodaje u razgovoru za “Nezavisne novine”, pošto je trenutno i sama trudna, sada jasnije nego ikad osjeća koliko godine mijenjaju tijelo, ali i način na koji se doživljava trudnoća.
“Prvu trudnoću sam imala u ranim dvadesetim i nekako je tada sve bilo novo, pomalo naivno, puno snage i hrabrosti, ali i straha koji nisam umjela imenovati. Bila sam fizički spremna, ali emocionalno i te kako još u formiranju i često nisam znala gdje prestaje moje ja i počinje uloga majke. Sada u kasnim tridesetim iskustvo je potpuno drugačije. Tijelo mi šalje jasne poruke da traži više odmora i pažnje, ali zato um, srce i svijest rade u skladu. Postoji mir i zrelost i zahvalnost što mi tada nije bilo dostupno i ne bježim od svojih strahova, već ih prihvatam jer znam da su dio tog puta”, ističe ona.
Savanović Zorićeva navodi da se žene u trudnoći ne trebaju upoređivati sa drugima.
“Poruka koju bih željela da pošaljem svim ženama jeste da slušaju svoje tijelo, vjeruju svojoj intuiciji, da se druže s ljudima koji ih podupiru, koji su im podrška, oslonac jer svaka trudnoća, svaka žena i svaka majka ima pravo na mir, dostojanstvo, radost, da bude poštovana, vrednovana i uvažena. Žene su dovoljno snažne da prođu kroz sve izazove i dovoljno vrijedne da njihovo iskustvo bude ispunjeno ljubavlju i podrškom koju zaslužuju”, navodi ona za “Nezavisne novine”.
