Iako je provjera imovine javnih dužnosnika ključna u borbi protiv korupcije, ovog mehanizma u Bosni i Hercegovini najvećim dijelom nema. Izuzetak su Kanton Sarajevo i Brčko distrikt. Također, i pojedini kantoni gdje su formirani uredi za borbu protiv korupcije, poput TK i USK, krenuli su u provjeru imovine izabranih zvaničnika.
Iako se Evropska unija dugo zalaže da se u BiH donesu zakoni kojima se predviđa efikasna provjera imovine, na državnom i entitetskom nivou toga još uvijek nema.
Nalazi u Izvještaju EU o napretku BiH
„Mnogo više nosilaca javnih funkcija na državnom nivou ispunilo je obavezu podnošenja imovinskih kartona na provjeru (425 od 550). Međutim, nisu vođeni postupci, nisu podnesene prijave niti su izrečene sankcije protiv onih koji nisu podnijeli imovinske kartone. Postoje primjetne razlike u zemlji kada je u pitanju ispunjavanje obaveza. U RS-u je idalje mali broj dostavljenih imovinskih kartona (136 od 4.000), dok se u Federaciji BiH ne provode pravila o sukobu interesa. Pozitivan trend nastavljen je konkretnim rezultatima u Brčko distriktu i Kantonu Sarajevo, uz relativno veliki broj postupaka i sankcija pokrenutih zbog sukoba interesa. Tuzlanski kanton je, također, pokazao dobre rezultate u provjeri imovinskih kartona”, stoji u Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za 2024. godinu.
Prema posljednjim raspoloživim informacijama Centralne izborne komisije BiH, nakon posljednjih održanih lokalnih izbora u oktobru 2024. godine, čak 96 izabranih zvaničnika na lokalnom nivou vlasti u BiH nije dostavilo svoje imovinske kartone. Ovu informaciju CIK je objavio 3. juna. Na spisku su i neka od zvučnih imena. Među njima su predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, te predsjednik SDS-a i gradonačelnik Teslića Milan Miličević.
Neposredno prije nego što će CIK objaviti ovaj spisak, u medijima se pojavila informacija da je Stanivuković došao u posjed stana u Banjoj Luci od 135 kvadratnih metara, vrijednog više od pola miliona KM. On je izjavio da su mu ga kupili djed i pradjed. Ali, kao ni ostala imovina, ni ovaj stan nije prijavljen CIK-u.
Da je Stanivuković, kojim slučajem, gradonačelnik Sarajeva, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS, kao što je to uradio nebrojeno puta u posljednjim godinama, postupio bi po Zakonu o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u KS.
Erduan Kafedžić: Kazne i krivične prijave u KS-u
Stanivuković bi bio podvrgnut postupku provjere kojim bi se utvrdile sve okolnosti u vezi s neprijavljivanjem imovine. U skladu s nalazima iz tog postupka, obavijestio bi nadležno tužilaštvo, odnosno druge nadležne organe, uključujući porezne organe i Finansijsko- obavještajnu jedinicu SIPA-e.
Međutim, Kanton Sarajevo je trenutno jedina jedinica vlasti u kojoj se poprilično konzistentno provode postupci provjere imovine izabranih zvaničnika. Toga na nivou države nema, jednako kao ni na nivou entiteta niti, u slučaju Stanivukovića, na nivou grada Banje Luke.
Šef Ureda za borbu protiv korupcije KS Erduan Kafedžić kaže za Fokus da je spomenuti zakon u KS-u jedinstven u pravnom prostoru BiH. Njime je, kako navodi, kumulativno propisana obaveza nosilaca javnih funkcija da prijave imovinu i poklone, te predviđene sankcije za neprijavljivanje, i vrše provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija. A Ured ga, kaže, dosljedno implementira.
„U slučajevima kada se u postupku provjere utvrdi da nosilac javne funkcije nije prijavio određenu imovinu, Ured obavještava nadležno tužilaštvo, odnosno druge nadležne organe, uključujući porezne organe i Finansijsko-obavještajnu jedinicu SIPA-e. Konkretno, Ured je u dosadašnjem postupku provjere podnio pet krivičnih prijava Kantonalnom tužilaštvu KS, protiv isto toliko nosilaca javnih funkcija u KS-u, zbog utvrđenog nesrazmjera u postupku provjere, a u još pet slučajeva Ured je dostavio dokumentaciju iz postupaka provjere pet nosilaca javnih funkcija nadležnim organima. U tri slučaja Tužilaštvu KS, u jednom Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i u jednom Kantonalnom sudu u Sarajevu. Ured je do ovog momenta podnio ukupno 438 prekršajnih naloga nosiocima javnih funkcija, zbog neprijavljivanja podataka o imovini u Zakonom propisanim rokovima”, kazao nam je Kafedžić.
Smatra da je obavezu prijave imovine nosilaca javnih funkcija potrebno zakonski propisati na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, počevši od svih kantona, preko oba entiteta, Brčko distrikta, pa do državnog nivoa. Također, dodaje, zakonski je potrebno propisati obavezu javne objave podataka o imovini, provjeru podataka o njihovoj imovini i prekršajno kažnjavanje zbog neprijavljivanja imovine u određenim rokovima, kao i krivičnu odgovornost nosilaca javnih funkcija u slučajevima namjernog davanja lažnih podataka o imovini.
„Potrebno je da svaki nivo vlasti donese svoj propis, kojim bi se uređivala prijava, objava i provjera podataka o imovini nosilaca javnih funkcija i njihovo kažnjavanje. Na ovaj način bi se dostigao visok nivo transparentnosti u obavljanju javnih funkcija i time smanjila mogućnost za pojavu koruptivnih rizika u obavljanju javnih funkcija. Model iz Kantona Sarajevo je primjenjiv i na druge nivoe, a uz javnu objavu, obavezne provjere i prekršajni/kazneni okvir, mehanizam postaje funkcionalan, a ne samo protokolaran”, naglasio je Kafedžić.
Propisi u Tuzlanskom kantonu
Iz Ureda za borbu protiv korupcije TK rekli su nam da se ovlaštena osoba Ureda obraća nadležnim institucijama u svrhu pribavljanja potrebnih isprava i dokaza u vezi s kontrolom podataka o imovini navedenih u prijavi i upoređuje prijavljene podatke s relevantnim podacima nadležnih organa vlasti i drugih pravnih lica.
Potom se, navode, sačinjava izvještaj o izvršenoj kontroli imovine i poklona, te izvorima i vrsti prihoda kojom je imovina kupljena. Kako navode, u slučaju da je kontrolom uočen nesrazmjer između prihoda i imovine, kao i u slučaju osnovane sumnje u istinitosti podataka i zakonitost načina na koji je imovina stečena, Ured je dužan sačinjeni izvještaj sa svim prikupljenim ispravama i dokazima bez odgađanja proslijediti na postupanje nadležnom tužilaštvu i/ili drugim nadležnim institucijama.
No, za razliku od KS-a, kako su nam rekli iz Ureda za borbu protiv korupcije TK, u ovom kantonu sada nije bilo slučajeva utvrđenih prekršaja propisanih u zakonu prema kojem će se nosilac javne funkcije kazniti novčanom kaznom od 10.000 KM za davanje lažnih podataka o imovini u namjeri da prikrije podatke. Također, dodaju, nije bilo slučajeva uočenog nesrazmjera između prihoda i imovine, i osnova sumnje u istinitosti podataka i zakonitost načina na koji je imovina stečena.
Na nivou države nema institucije poput ureda za borbu protiv korupcije koja bi bila nadležna za ove aktivnosti. Također, ni aktuelnim Izbornim zakonom nisu propisane nikakve sankcije izabranim zvaničnicima za neprijavljivanje imovine, kao ni za davanje netačnih podataka.
„CIK do sada nije inicirao izmjene Izbornog zakona BiH u vezi s provjerom imovine izabranih zvaničnika jer nismo kapacitirani za takav posao i jer je u pitanju više hiljada izabranih zvaničnika koji imaju obavezu dostavljati imovinske kartone na početku i na kaju mandata“, kazala nam je Maksida Pirić, stručna savjetnica za odnose s javnošću CIK-a.
Izvršna direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić ističe da je ranije, kada se pripremao Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH, bila inicijalna namjera da CIK bude institucija koja će vršiti i provjeru imovine.
„Ali CIK nije imao takve kapacitete. CIK izvještaje na osnovu odredbi dosadašnjeg zakona samo prikuplja i objavljuje imovinske kartone. Ali i tu se ne radi ažuriranje informacija. Poenta je u tome što nema nikakvih sankcija za nedostavljanje imovinskih kartona, dakle nema ih ni po Izbornom zakonu. Vi ako nemate adekvatne sankcije, zašto bi se iko potrudio da dostavlja i šalje podatke o imovini i da ih neko provjerava. Jer jedini koji trenutno to analiziraju su mediji i nevladine organizacije”, kazala je Korajlić za Fokus.
Odredbe novog Zakona o sukobu interesa BiH
Naglašava da je prema odredbama posljednjeg usvojenog Zakona o sukobu interesa BiH predviđeno podnošenje imovinskih kartona za koje je državna komisija za utvrđivanje sukob interesa nadležna da vrši kontrolu.
„Ovo je svakako bio jedan od ključnih prioriteta prije prošlogodišnje sjednice Evropskog vijeća u vezi s kandidatskim statusom BiH. Smatram da su bh. političari propustili priliku da se osnaže elementi koji se upravo tiču provjere imovinskih kartona. Znamo kakvi su bili otpori od određenih nosilaca javnih funkcija prema vršenju dubinske provjere njihove imovine.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) BiH još od 2009. godine objavljuje podatke o imovini zvaničnika. Praktično, radi to što bi trebale raditi institucije.
Aladin Abdagić, glavni urednik CIN-a, kaže za Fokus da su u njihovoj bazi podataka profili više od 260 funkcionera s informacijama o njihovim karijerama, prihodima, imovini i drugim podacima koji su u interesu javnosti.
„Ideja za ovu bazu je i nastala upravo zbog toga što u BiH ne postoji institucija koja bi o tome obavještavala javnost. CIK to radi djelimično, samo objavom imovinskih kartona koje popunjavaju političari. Činjenica da se samo mediji bave objavom i provjerom imovine zvaničnika govori o niskom nivou transparentnosti na kojem je BiH. Da za to postoji interes političara postojale bi regulative koje bi trebala donijeti zakonodavna tijela. Međutim, kako bi se upravo onima koji čine ta tijela objavljivala i provjeravala imovina, taj interes se svodi samo na demagošku priču u javnosti, a u praksi se ništa ne mijenja decenijama”, smatra Abdagić.
Kazne u Brčko distriktu
Jedna institucija na nivou države, kaže on, trebala bi imati službu koja bi se bavila provjerom imovine, što, priznaje, nije nimalo lagan posao.
„E sad, da li bi to bio CIK ili služba unutar neke druge institucije, sasvim je svejedno. U svakom slučaju evidentiranje lažnog prijavljivanja i prikrivanja imovine bio bi veliki korak u borbi protiv korupcije u našoj zemlji. A i trenutna zakonska regulativa je u najmanju ruku smiješna. Izbornim zakonom BiH predviđena je obaveza da kandidati i izabrani zvaničnici CIK-u moraju prijaviti prihode iz prethodne godine te svoju i imovinu članova uže porodice koja je vrednija od 5.000 KM. Međutim, ukoliko to ne urade, za to neće biti kažnjeni, jer za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine u imovinskim kartonima nije predviđena sankcija“, navodi Abdagić.
On podvlači da političari koji se u CIN-ovim istraživanjima suoče s neprijavljenom imovinom često daju besmislena objašnjenja: „nisam znao da trebam“, „zaboravio sam“, „nije to moje“ (iako jeste) i sl.
„Na ovaj način samo ismijavaju građane koji ih biraju na dobro plaćene pozicije, a na kojima treba da predstavljaju njihov, a ne privatni interes. U Brčko distriktu, naprimjer, postoje zakonske sankcije za neprijavljivanje imovine. Nakon objavljene priče CIN-a o neprijavljenoj imovini Ive Filipovića, dopredsjednika Skupštine Brčko distrikta, njega je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa kaznila s 2.000 KM“, naglasio je Abdagić.
(Fokus.ba)
