Nagradu “Svjetionik” na Beogradskoj bezbjednosnoj konferenciji dobila je Irena Joveva, zastupnica u Evropskom parlamentu iz Slovenije. Nagradu je, kako je kazala, posvetila svima koji razumiju da su studentski i građanski protesti u Srbiji dio univerzalne borbe. S njom je o značaju nagrade, ali i pristupanju preostalih evropskih zemalja Evropskoj uniji, s akcentom na zemlje Zapadnog Balkana, razgovarao naš Dejan Kožul.
Neko ko stoji iza svojih principa i uvjerenja, ističe Irena Joveva govoreći o vrijednostima koje njeguje i za koje se zalaže u svom radu. „Demokratija, vladavina prava i sve što zahtijevaju, ne samo ljudi na ulicama Srbije, nego generalno što bi trebali zahtijevati svi ljudi, posebno na Zapadnom Balkanu. Ja sam neko ko to osjeća ili saosjeća, zbog toga što dijelimo iste principe sa tim ljudima. Meni nije teško stati iza tih principa – nikad. Možda sam nekad u manjini, nekad je lakše, nekad je teže, ali nikad ne okrećem glavu od toga“, kazala je na samom početku zastupnica Joveva.
Koliko se na ulici vidi opredjeljenje Evropskoj uniji?
U razgovoru s ljudima, navodi Joveva, trudi se biti čovjek koji ne samo sluša, već čuje. Pojasnila je kako vidi da ljudima mnogo znači kad neko s njima razgovara ‘normalno, bez kompleksa više vrijednosti’, te kako na svoj rad dobija pozitivne reakcije.
„Još uvijek imamo mnogo da poradimo na drugim evropskim institucijama, na njihovom odnosu, komunikaciji jer razumijem i ljude da su i razočarani, opravdano, kad saberemo godine nekih praznih obećanja koja nisu bila ispunjena. Razumijem ih, ali ipak želim da vide da postoje i ljudi u politici, u evropskoj politici koji razumiju situaciju i koji se stvarno trude da sve to poprave“, rekla je.
Čija je krivica neulazak BiH i Srbije u EU?
Kada se priča o proširenju EU najčešće se govori o četiri države – Moldavija, Ukrajina, Crna Gora i Albanija. U svemu tome Srbija i Bosna i Hercegovina kao da su nekako zapostavljene, a na što je Joveva odgovorila kako vjeruje da je ‘ljudima jasno ko je krivac’.
„U Bosni i Hercegovini smo gledali čovjeka koji je uzeo za taoca, ne samo jedan konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini, već sve narode ili sve ljude koji žive u Bosni i Hercegovini. To je neprihvatljivo i to je nekako bio glavni razlog za nedostatak nekog konkretnijeg napretka. Treba naravno uzeti u obzir i komplikovanu situaciju u zemlji, jer se drugačije odlučuje nego, na primjer u Srbiji. U Srbiji isto tako znamo da trenutni režim ne radi baš puno. Mislim, priča sigurno o tome znam, čula sam da je za Europsku uniju, ali jedno su priče, a drugo su djela“, zaključila je zastupnica.
Ljudi zahtijevaju tačno ono što EU zahtijeva od vlasti, pojašnjava, kazujući kako se nada da će se napokon stati s ‘nacionalizmima, podjelama, polarizacijom i sopstvenim interesima, te da se stvarno (vlast) počne brinuti o budućnosti naroda’.
Da li je u Srbiji ključ?
Na pitanje da li bi ubrzanje samog procesa proširenja na Srbiju pozitivno uticalo i na ostale zemlje, tako i na Bosnu i Hercegovinu, Joveva je odgovorila kako je Srbija ‘oduvijek bila neki faktor stabilnosti, ali i nestabilnosti’ Zapadnog Balkana.
„Mislim da bi bilo pozitivno i za Srbiju, a i za sve ostale zemlje sad kad vide da se nešto ipak radi, da nisu samo prazna obećanja, da se samo priča, nego da u ovom konkretnom slučaju Crna Gora i Albanija napreduju i da su nagrađene za to“, ocijenila je Joveva.
Umjesto da se Srbija približava EU, čini se da se pojedine članice približavaju njoj?
„Europska unija nije perfektna. Nije nikad bila, niti će vjerovatno biti idealna“, konstatovala je Joveva, rekavši kako i u samoj EU postoje problemi koji se ne rješavaju ili ne znaju još uvijek riješiti, ali da je važno da se na njima radi.
„Proces pridruživanja znači povećanje Evropske unije i trebao bi da ide ruku uz ruku sa internim reformama Europske unije jer su nam potrebne. Ni mi ne bismo smjeli da dozvolimo, prije sam pričala o Bosni i Hercegovini i jednom čovjeku koji je uzeo za taoce cijeli narod – isto se radi i u Evropskoj uniji. Kad jedan lider uzme za taoca cijelu Evropsku uniju, zbog nekih svojih nacionalnih, po meni parcijalnih interesa, ličnih, nemamo ni mi onda tog napretka kojeg želimo“, naglasila je.
Reforme i pridruživanje su jedini pravi put za Evropsku uniju i opstanak na vrijednostima za koje se zalaže, zaključila je na kraju razgovora Irena Joveva, zastupnica u Evropskom parlamentu iz Slovenije.
federalna.ba
