Kada i kako se u FBiH “obračunavaju” zdravstvene pare?

Vjerovali, ili ne…

Da je na oficijelnoj web stranici Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH[1]poslijednji objavljeni Obračun sredstava u zdravstvu Federacije BiH „star“ samo nekih desetak godina! Istina, na istoj stranici postoji objavljen i Godišnji bilten Federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, u kojem piše da je Upravni odbor Zavoda na svojoj 154. sjednici, koja je održana u avgustu 2024. godine, donio Odluku o usvajanju Obračuna sredstava u zdravstvu za 2023. godinu.

I, o tome, to je – to! Dakle, niti jednoga slovnog i/ili brojnog podatka više. Vjerujemo da će u narednom Godišnjem biltenu, ali za 2024. godinu – pisati bar nešto više.

Pročitajte još

Mjestimično slaba kiša, na planinama snijeg

Novi sistem ulaska u EU: Očekujte gužve na početku, na kraju sigurniji i brži prelazak

Ali, moramo vjerovati (jer tako piše), da prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju[2], kao i u skladu sa odredbama Pravilnika o obračunu sredstava u zdravstvu[3] za svaku kalendarsku godinu postoji obaveza izrade i javne objave dokumenta koji se zove Obračun sredstava u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine.

No…

Činjenica je neoboriva da se o zdravstvu i zdravlju, svuda i na svakom koraku svakodnevno priča, piše i raspravlja, jer zdravstvo je (životno, ali i „u parama“) veoma važna tema, kako za svakoga pojedinca, tako i za zajednicu, općenito. Priznajemo, novinarski škrto i baš informativno javnost se izvjesti da se u skupštinskim klupama i vladinim uredima jednom godišnje, (a nekada i – rjeđe), o obračunu sredstava u zdravstvu uglavnom puno ne diskutira, pa se taj (za tamo neko pluskvamperfekt vrijeme) obračun obavezno i usvoji, mada o zdravstvu, kao o socijalno osjetljivoj temi piše se često, kako u štrajk varijanti zdravstvenih radnika, tako, a nažalost, i u čestim humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava za nečije liječenje.

Podsjetimo da se sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH principijelno zasniva na načelima solidarnosti i uzajamnosti, tako da (zakonski) sva osigurana lica načelno imaju garantirana jednaka prava na zdravstvenu zaštitu. Istina, „na terenu“ je slika drugačija; zdravstveno osigurana lica u svim kantonima ne ostvaruju niti ista, a još manje jednaka prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, pogotovo kada je u pitanju pristup tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje je baš izražena nejednakopravnost i nedostupnost pacijenata prema svim nivoima zdravstvene zaštite i adekvatnim zdravstvenim ustanovama. Još uvijek nema ni potpuno usklađene liste lijekova na recept u svim kantonima sa pozitivnom listom lijekova na nivou Federacije, zatim je nepotpuna lista ortopedskih i drugih pomagala, a nije usklađeno ni maksimalno učešće osiguranih lica u troškovima zdravstva utvrđenim na nivou Federacije.

Nadalje, do potpune implementacije famoznog Osnovnog paketa zdravstvenih prava, koji bi trebao garantirati ujednačavanje prava na zdravstvenu zaštitu svih osiguranih lica u Federaciji BiH – nije se još uvijek došlo.

Kada su u pitanju zdravstveno neosigurana lica, saglasno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama, koju je i država BiH ratificirala, odlukom o osnovnom paketu zdravstvenih prava je utvrđen minimalni obim, s time da se dodatna sredstva moraju osigurati iz izvora izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja, ali i po tome pitanju još uvijek nisu poduzete potrebne aktivnosti.

Istina, zdravstvo je kompleksno, te stoga nije ni čudo što na mnoga pitanja godinama nema pravog i potpunog odgovora, pogotovo stoga što nivo i obim prava osiguranih lica na zdravstvenu zaštitu, koja se finansiraju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, jednostavno su determinirani visinom sredstava koja se ostvaruju u obaveznom zdravstvenom osiguranju – i tu je izgleda najveći finansijski problem zdravstva, kako danas, tako i u prošlosti, a po svoj prilici i ubuduće!

No, ne trebamo se potpuno obeshrabrivati, jer bar svake izborne godine svenarodnog zdravlja sjete se i – političari. Znaju oni da su svi punoljetni bolesnici – glasači, ali nije nevažno ni to da svi glasači – nisu bolesni!

Međutim…

Većinski dio stanovništva Federacije BiH zna i to: da itekako ima mjesta pitanju gdje i kako se zarađuju i troše zdravstvene pare, te da je uvijek pravo vrijeme za prelistavanje bar onoga poslijednjeg objavljenog i trenutno aktuelnog obračuna, a to je zapravo Obračun sredstava u zdravstvu FBiH za 2023. godinu[4], koji smo pronašli na stranici Parlamenta Federacije BiH. Zanimljiv je i dug „razvojni put“ Obračuna sredstava u zdravstvu Federacije BiH za 2023. godinu jer, sudeći po datiranim pokazateljima, izrada istoga završena je mjeseca jula 2024, godine, Upravni odbor Zavoda za zdravsteno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH ga je usvojio 20.08.2024, a Vlada Federacije BiH isti je prihvatila Zaključkom tek 30.07.2025. godine. Istoga dana, od strane Vlade, Obračun je proslijeđen Predstavničkom domu i Domu naroda Federacije BiH, a stručna služba Parlamenta Federacije BiH pripremila je Odluku o davanju saglasnosti na Obračun sredstava u zdravstvu Federacije BiH za 2023. godinu, koja bez broja i datuma još uvijek – čeka!

Nije poznato kako se ovaj spori “protok“ odražava na neke druge (državne) obaveze , jer treba napomenuti da podaci iz obračuna sredstava u zdravstvu služe i kao osnova za utvrđivanje visine paušalnih naknada u provođenju međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, te, kada je Federacija BiH u pitanju, isti služe i za izradu Nacionalnih zdravstvenih računa, što ima poseban značaj kada su u pitanju pojedinačne javne zdravstvene ustanove, ali i privatni zdravstveni sektor. Ovaj segment, naravno, podrazumijeva i međunarodnu obavezu izvještavanja reguliranu posebnim propisima iz statistike javnog zdravstva[5], jer je to zapravo pravni okvir za područje zdravstvene statistike.

U ostvarivanju postavljenih ciljeva, u Obračunu se ističu i očekivanja određenih mjera kontrole od strane nadležnih institucija, pogotovo u smislu kontrole potcijenjenih prihoda i rashoda privatnih zdravstvenih ustanova, kao i odgovornosti po pitanju redovnog vođenja zdravstvenih evidencija i izvještavanja od strane zdravstvenih ustanova, kako u javnom, još više i u privatnom zdravstvenom sektoru. Sve to skupa, konstatira se, ima i negativnog odraza prilikom utvrđivanja paušalnih naknada troškova zdravstvene zaštite po međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju. Time se, navodno, negativno utiče i na pravilno utvrđivanje osnovice za izračun vrijednosti boda za primjenu Tarife zdravstvenih usluga, ali i za izradu programa zdravstvene zaštite prilikom ugovaranja između nadležnih zavoda zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih ustanova, jer to utiče na izradu tačnih kalkulacija i visine cijena zdravstvenih usluga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Kako god, ali kakva su tendeciozna kretanja, dokument zvani Obračun sredstava u zdravstvu FBiH za 2024. godinu najvjerovatnije će pričekati – do polovine 2026. godine!?

A do tada, da se ipak pozabavimo podacima koje imamo u Obračunu za 2023. godinu

Važni su podaci koji se nalaze u navedenom Obračunu, jer tu su iskazani konsolidirani podaci o ukupno ostvarenim i utrošenim sredstvima u zdravstvenom sektoru Federacije BiH u 2023. godini, a to su pare svih nas građana FBiH.

Za konsolidirani obračun sredstava u zdravstvu korišteni su podaci iz pojedinačnih obračuna sredstava u zdravstvu svih kantona u Federaciji BiH, a isti su temeljeni na izvornim podacima iz pojedinačnih obračuna javnih i privatnih zdravstvenih ustanova iz Federacije BiH. U Obračunu se navodi i to da Federalni zavod osiguranja i reosiguranja vrši obaveznu računsku kontrolu i provjeru podataka iskazanih u konsolidovanim obračunima za nivo kantona, kao i pojedinačnih obračuna zdravstvenih ustanova, te da uočene greške obavezno – isprave, što nekima (koji baš su možda skloni paranoidnoj obradi događaja) otvara sumnju u istinitost podataka, valjda po onoj staroj, da svaki obračun može biti i: “tačan zbir netačnih podataka…“

Usput, konstatiraju tvorci obračuna i to, da je obračun sredstava u zdravstvu za 2023. godinu „sačinjen sa zakašnjenjem“, a kao glavni razlog za to navodi se neozbiljan odnos nekih privatnih zdravstenih ustanova koje su svoje izvještaje dostavljale sa zakašnjenjem, zatim sa nepotpunim i/ili nelogičnim podacima, te naknadnim vraćanjem na doradu i ponovnim čekanjem i urgencijama da se nedostaci u tim i takvim izvještajima otklone. Istina, ne piše da je zbog tog neodgovornog odnosa bilo koja privatna zdravstvena ustanova kažnjena ili sankcionirana!

Sadržaj obračuna u zdravstvu odlikuje se obiljem podataka koji su sistematizirani pregledno i hronološki, no činjenica da silne brojke i tabele “iscpljuju“ svakoga, te da ih ima doista mnogo, očito doprinosi tome da se u javnosti ovi podaci veoma malo koriste u svrhu analize.

Stoga, izdvajamo neke ključne podatke:

• ostvarena sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja u kantonima, kako ukupno tako i prosječno po osiguranom licu, govore o značajnim razlikama po kantonima. Naime, prosječni prihodi po osiguranom licu u 2023. godini kretali su se od 765,60 KM u Srednje-bosanskom kantonu pa do 1.353,70 KM u Kantonu Sarajevo. Razlog: nejednaka prava svih osiguranih lica u Federaciji BiH u dijelu zdravstvene zaštite koja se finansira sredstvima federalnog fonda solidarnosti, obzirom da taj fond finansira samo neke programe koji čine najsloženije i najskuplje zdravstvene usluge, kao i lijekove koji se ocjenjuju prioritetima u Federaciji BiH;
• u 2023. godini u Federaciji BiH bilo je registrirano ukupno 1.837.854 osigurane osobe, od čega je 70% nosilaca osiguranja, te 30 % članova njihovih porodica. Zdravstvenim osiguranjem bilo je obuhvaćeno 85,48% stanovništva FBiH, i iz godine u godinu evidentan je pad. Samo u poređenju sa prethodnom godinom smanjen je ukupan broj osiguranika za čak 31.424, ali je u sklopu toga vrlo zanimljiv podatak (koji zapravo puno govori) da je broj osiguranih lica kod poslodavca smanjen za njih 6.550, ali je istovremeno povećan broj penzionera za 7.576 lica. Navodi se da se podaci o broju i kategorijama osiguranika značajno mjenjaju, a razlozi su: odlazak u inozemstvo radno sposobnog stanovništva, narušavanje odnosa zaposlenih radnika i penzionera, što je na koncu i prilično tačna ilustracija socološko-demografskog stanja BH društva;
• prihode od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje uglavnom zarađuju (i obezbjeđuju), osiguranici zaposleni kod poslodavca, jer oni čine 95,69% ukupno ostvarenih sredstava od doprinosa;
• stope doprinosa za zdravstveno osiguranje za zaposlene osiguranike su jedinstvene na nivou FBiH, što je slučaj i sa penzionerima[6], za nezaposlene u nekim kantonima doprinos je utvrđen u paušalnom iznosu, a visina paušala je različita, dok se za ostale kategorije osiguranika u nekim kantonima obračun doprinosa vrši po različitim stopama na osnovicu prosječne plate ostvarene u Federaciji BiH. Pojašnjava se da to ovisi od veličine populacije, učešća pojedinih kategorija osiguranika i članova njihovih porodice u ukupnoj strukturi osiguranih lica, zatim broja zaposlenih, kao i visine prosječnih plata, ali i drugih faktora koji pozicioniraju ekonomsku moć kantona, odnosno kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja;
• i pored utvrđene Jedinstvene metodologije[7] za zaključivanje ugovora o pružanju usluga zdravstvene zaštite između zdravstvenih ustanova i nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja, Odluka o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava još uvijek nije u potpunosti primjenjena u svim kantonima;
• generalno se ističe da naplativost doprinosa nije moguće osigurati samo kontrolom, nego da je potrebno poduzimati i prinudne mjere za naplatu nad svim obveznicima koji neredovno plaćaju doprinos;
• konstatira se da su sve javne zdravstvene ustanove ispoštovale obavezu dostavljanja Obračuna, ali je činjenica i to: da od 1.471 registriranog privatnog djelatnika, njih 244 se „oglušilo“ na obavezu dostavljanja podataka o svome poslovanju. Na „tabeli neodgovornih“ vodi Kanton Sarajevo sa 170, slijedi ga Tuzlanski kanton sa 24, Srednje-bosanski kanton sa 16, itd. Pozitivni izuzeci su Bosansko-podrinjski kanton i Kanton 10. Pojedinačni razlozi[8] nedostavljanja obračuna nisu prezentirani, mada je privatni sektor u svim pravima izjednačen sa javnim zdravstvenim ustanovama, ali se to (izgleda) ne odnosi i na zakonsku obavezu vezanu za evidencije i izvještavanje koje uključuju i obavezu dostave podataka za Obračun sredstava u zdravstvu;
• opravdanja za neizvršavanje zakonskih obaveza zbog nedovoljnog broja radnika – nema, jer prema podacima u federalnom zdravstvu, u 2023. godini bilo je ukupno 36.054 zaposlena radnika, što je (samo primjera radi) u odnosu na 2014. godinu novouposlenih više čak za 4.810! Od ukupnog broja, u javnim zdravstvenim ustanovama radilo je 28.457, u privatnim 6.678, a u zavodima zdravstvenog osiguranja (deset kantonalnih i jedan federalni zavod) radilo je 919 radnika. Od ukupnog broja radnika u zdravstvu, „liječilo” nas je njih 27.026, dok su administrirali, tehnički i nemedicinski asistirali još 9.028 radnika;
• dobra je vijest da je federalno zdravstvo u cjelini (po konsolidaciji) poslovnu 2023. godinu završilo pozitivno (sa 234,3 miliona KM konsolidirane dobiti), te da je to u odnosu na prethodnu 2022. godinu više za 80,5 milona KM;
• uočavamo da su sveukupno ostvareni konsolidovani prihodi zdravstva Federacije BiH (kao cjeline) u 2023. godini iznosili 4,734 milijardi KM, te da su veći za značajnih 14,4% u odnosu na 2022. godinu. U strukturi, prihodi od obaveznog zdravstvenog osiguranja čine većinski dio, što potvrđuje činjenicu da najveći teret u obezbjeđivanju sredstava za zdravstvenu zaštitu ipak nose zaposlenici kod poslodavaca, tako da svako (pa i najmanje) fluktuiranje ove kategorije osiguranika (broj zaposlenih, visine plaća, visina stope doprinosa) direktno se odražava i na visinu sredstava koja se ostvaruju po osnovu doprinosa;
• evidentan je nesrazmjer učešća broja osiguranih lica i visine prihoda prema kategorijama osiguranja, što ilustriruju podaci da: osiguranici „zaposleni kod poslodavaca“ u ukupnom broju osiguranika učestvuju sa 42,03%, a u prihodima od doprinosa sa 95,69%, zatim da osiguranici „penzioneri“ u ukupnom broju osiguranika učestvuju sa 35,66%, a u prihodima od doprinosa samo sa 1,74%, da osiguranici „nezaposleni prijavljeni na osiguranje” u ukupnom broju osiguranika učestvuju sa 15,05%, a u prihodima od doprinosa sa 1,18%; te da ostale kategorije osiguranika učestvuju u ukupnom broju osiguranika sa 7,26%, a u ukupnim prihodima od doprinosa sa 1,4%;
• zdravstveni radnici – privatnici prihode iz obaveznog zdravstvenog osiguranja većinski ostvaruju po osnovu ugovora zaključenih sa kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, i to prvenstveno za finansiranje nabavke i izdavanja lijekova na recept, a mnogo manjim dijelom po osnovu pružanja zdravstvenih usluga. Razlog tome je taj: pacijenti privatnih zdravstvenih ustanova (ili vip klijentela) ipak su iz reda onih sa „dubljim džepom“, a vrlo je realna procjena da su stvarno ostvarena (i mimo fiskalizacije) naplaćena novčana sredstva u privatnom sektoru dosta veća od onih iskazanih i javno publiciranih;
• sveukupni (konsolidirani) rashodi federalnog zdravstva u 2023. godini iznosili su 4,5 milijardi KM i veći su za 12,9% u odnosu na 2022. godinu, dok je sveukupna potrošnja prema namjeni (to jest prema vrsti troška) iznosila ukupno 2,98 milijardi KM. U narednom tabelarnom prikazu data je struktura učešća pojedinih troškova u ukupnoj potrošnji zdravstva:

Najkraća analiza podataka iz gornje tabele izaziva – kritizerski stav, jer svi smo osjetljivi kada je zdravlje u pitanju. Naši građani – korisnici zdravstvenih usluga problematiku zdravstva “doživljavaju“ subjektivno i intuitivno, znači iz pozicije bivšeg, sadašnjeg ili budućeg pacijenta (a to je individualna korist i/ili nužda). Baš otuda je i razumljiva ljudska sklonost na klasifikaciju troškova zdravstva na “naše“ (građanske – pacijenske – korisničke) i “njihove“ troškove zdravstva (a to su svakako plate, naknade i ostali egzistencijalni troškovi zdravstvenog sistema). Ako (uslovno) i prihvatimo takvu podjelu, onda bi se moglo reći da u strukturu “naših“ (pacijentskih troškova) sigurno spadaju:

• lijekovi sa 800,49 milona KM,
• sanitetski, laboratorijski i ostali medicinski materijal sa 199,5 miliona KM,
• ortopedska pomagala sa 42,7 miliona KM,
• zdravstvena zaštita u inostranstvu sa 42,12 miliona KM,
• amortizacija građevina i opreme (neka je na račun pacijenata) 93,45 milona KM,
• izdaci za kapitalna ulaganja (neka bude i to) 115,81 milon KM, te
• naknada plata po osnovu bolovanja preko 42 dana sa 53,85 miliona KM

što za 2023. godinu ukupno čini cca 1 milijardu i 348 milona KM, ili 29,96 % ukupnih rashoda u zdravstvu Federacije BiH te iste godine, što znači da se naše federalno zdravstvo “samoodržava“ učestvujući u strukturi ukupnih rashoda sa iznosom većim od dvije trećine!?

Vrijedno pažnje je učešće potrošnje po pojedinim vidovima zdravstvene zaštite, ali ne manje važna je i prosječna potrošnja po osiguranom licu po kantonima, jer se podaci dosta razlikuju, što je rezultat koliko nesrazmjerne visine sredstava koja ostvaruju kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, toliko i uspostavljenim načinom finansiranja. To se reflektira na obim i nivo prava osiguranih lica, tako da je u 2023. godini prosječna potrošnja po osiguranom licu i sa socio-ekonomskog aspekta bila zabrinjavajuće neujednačena, a kretala se od najniže u Srednjebosanskom kantonu koja je iznosila 828 KM, do najviše u Kantonu Sarajevo u iznosi od 1.366 KM. Prosječna ukupna potrošnja iz obaveznog zdravstvenog osiguranja po osiguranom licu na nivou cijele Federacije BiH u 2023. godini iznosila je 1.086 KM (po osiguranom licu to je 90,50 KM mjesečno, ili 2,98 KM dnevno).

Nadalje, (a i to je za zdravstvene osiguranike jednako važno), prosječna godišnja potrošnja lijekova na recept u 2023. godini na nivou Federacije BiH po osiguraniku iznosila je tek 141 KM (najmanje u Posavskom kantonu 76 KM, a najviše u Kantonu Sarajevo 227 KM).

Na kraju ove „igre brojki“ treba se ipak fokusirati i na apsolutne iznose i stope učešća nekih značajnijih troškova u ukupnoj potrošnji federalnog zdravstva, te u vezi s time istaknuti da su u 2023. godini zabilježeni:

• troškovi bruto plata i naknada, kao najveće stavke u zdravstvu Federacije BiH u 2023. godini iznosili su 1.278.702.980 KM, i u odnosu na 2022. godinu bilježe rast od 12,5%. Prosječna mjesečna bruto plata sa uključenim naknadama po zaposlenom radniku u zdravstvu u 2023. godini iznosila je 2.956 KM, te da je prosječna isplaćena neto plata iznosila 1.845 KM. U prezentiranim podacima obračuna sredstava u zdravstvu FBiH nema podataka o iznosima plata prema stručnoj spremi, ili nekoj drugoj klasifikaciji;
• troškovi lijekova povećani su za 16% u odnosu na prethodnu godinu. Ističe se da je u ukupnim troškovima lijekova uključen i trošak po osnovu PDV-a[10], veleprodajne marže za lijekove sa bolničke liste lijekova i lijekova koji se finansiraju sredstvima federalnog fonda solidarnosti, te maloprodajne marže za lijekove koji se prometuju komercijalno u apotekama u maloprodaji, kao i naknade za izdavanje lijekova na recept sa Liste lljekova kantona;
• troškovi sanitetskog, laboratorijskog i ostalog medicinskog materijala su iznosili 199,5 miliona KM i u odnosu na 2022. godinu veći su samo za 2,2%, što upućuje na zaključak da se određeni obavezni troškovi u zdravstvu ipak „prevaljuju“ na lični trošak pacijenata;
• troškovi amortizacije u 2023. godini veći su za 11,2% u odnosu na 2022. godinu, i dobro je ukoliko je to rezultat obračuna amortizacije na novonabavljena stalna sredstva;
• troškovi struje, plina, investicionog i tekućeg održavanja, sitnog inventara, ishrane bolesnika u bolničkim ustanovama, kancelarijskog i drugog potrošnog materijala, komunalnih, PTT, bankarskih i drugih usluga itd, povećani su za 5,4% u odnosu na 2022. godinu, i ovi troškovi iz godine u godinu bilježe stalni rast;
• Za naknade plaća po osnovu bolovanja preko 42 dana, refundirano je poslodavcima cca 53,9 miliona KM, a ovi troškovi iz godine u godinu – uglavnom rastu, a prave razloge treba tražiti kako kod poslodavaca, tako i u eventualnoj sprezi korisnika neopravdanih bolovanja i onih koji im u tome – „pomažu“;
• izdaci za kapitalna ulaganja u 2023. godini iznosili su tek 116 miliona KM, i u odnosu na 2022. godinu smanjeni su za čak 28,9%, a ulaganja ovoga tipa, između ostaloga, stagniraju i zbog problema sa neuspjelim tenderima i sl.

Šta je, osim rečenog, još potrebno posebno podcrtati?

Nije tajna da naše zdravstvo ima brojne probleme koji su evidentni godinama unatrag, a to su, između ostalog, i liste čekanja na pojedine zdravstvene usluge i pojedine lijekove, nestašica pojedinih lijekova, neujednačen obim prava osiguranika na zdravstvenu zaštitu po kantonima, nepostojanje kapaciteta za liječenje određenih oboljenja u Federaciji BiH, itd.

Treba reći i to da sa aspekta uređenosti računovodstvene funkcije u federalnom zdravstvu ima određenih nedorečenosti, koje mogu uticati na (ne)realno iskazivanje finansijskog stanja. Naime, zdravstvene ustanove vode knjigovodstvo po kontnom okviru za privredna društva, te tako maksimalno koriste zakonsku mogućnost da iskazane gubitke iz godine u godinu pokrivaju na teret vlastitog kapitala, dok zavodi zdravstvenog osiguranja i reosiguranja primjenjuju budžetski kontni okvir!?

Sa 31.12.2023. godine u zdravstvenim ustanovama su zatečena ukupno nenaplaćena potraživanja u iznosu od 218 miliona KM (od čega 48,5 miliona otpada na zavode, 130,7 miliona potražuju javne zdravstvene ustanove, te privatne zdravstvene ustanove potražuju ukupno 38,8 miliona KM). Nema podataka da li su sva ova potraživanja i usaglašena,[11] pa bi se svaki računovođa (ali i inspektor), s razlogom zapitao koliko li je u ovoj cifri neusaglašenih, zastarjelih i/ili nikada nenaplativih potraživanja, tako i/ili budućih rashoda od budućih otpisanih potraživanja, jer zdravstvene ustanove svoje prihode priznaju na bazi fakturisane realizacije.

S druge strane, neizmirene obaveze federalnog zdravstva preko 60 dana upućuju na značajan disbalans, jer su sa 31.12.2023. godine iznosile ukupno 470,1 milion KM (od čega 256,9 miliona otpada na zavode, 179,5 miliona duguju javne zdravstvene ustanove, te privatne zdravstvene ustanove duguju ukupno 33,7 miliona KM), tako da o stupnju nelikvidnosti zdravstva brojke same dovoljno govore. Istina, u tekstualnom dijelu obračuna sredstava u zdravstvu FBiH na jednom mjestu (strana 38.) navodi se da su ukupne obaveze federalnog zdravstva sa 31.12.2023. godine iznosile 508 miliona KM, što nameće zaključak da vjerovatno postoje i određena kreditna zaduženja. Ni u slučaju obaveza također nema podataka da li su sva ova dugovanja usaglašena, te ni podataka o tome da li ima ili nema utuženih i spornih obaveza, kao ni troškova suskih sporova, zateznih kamata i tome sl.

Ukupan stupanj otpisanosti stalnih sredstava u zdravstvenim ustanovama sa stanjem na dan 31.12.2023. godine bio je 58,45 %, a u slučaju medicinske opreme – stupanj otpisanosti je čak 71,32%. Ako je prosječna godišnja (porezom na dobit neoporeziva) stopa amortizacije 15%, (a u stvarnim obračunima sigurno je i – niža!!!), onda je jasno da godine starosti opreme i tehnološka zaostalost iste naše zdravstvo „zarobljene drže“ još duboko u prošlom stoljeću.

I, na kraju, samo još jedan kratki komentar:

I smrt zbog bolesti jeste dio života (na sreću najpravedniji jedinstveni ekvivalent), ali bi ipak bilo poželjno živjeti život sa realnim saznanjem da za većinu bolesti uglavnom ima regularnog i dostupnog lijeka, kao da ima i stručne medicinske pomoći.

Sve je – do nas! Jer, brojke, analize i zapažanja, čini se, govore drugačije. A urgencije raznih medija, poruke formalnih i neformalnih grupa i udruženja, pozivi na humanitarne brojeve, te vapaji žalosnih i bolesnih naših sugrađana koji mole za simboličnu novčanu pomoć pokušavajući sakupiti na taj način, za naše prilike, basnoslovne sume od nekoliko desetina do nekoliko stotina hiljada EUR-a za izlječenje ili terapiju samo jednog pacijenta – posebna su priča naše surove zbilje…

🏥 Zdravstvo Federacije BiH — Ključni podaci za 2023. godinu

💰 Finansije

• Ukupni prihodi: 4,73 mlrd KM
  ↗️ +14,4% u odnosu na 2022.

• Ukupni rashodi: 4,50 mlrd KM
  ↗️ +12,9% u odnosu na 2022.

• Konsolidirana dobit: 234,3 mil KM
  ↗️ +80,5 mil KM u odnosu na 2022.

👥 Osigurane osobe i radnici

• Osigurane osobe: 1.837.854 (85,48% stanovništva FBiH)

• Zaposleni u zdravstvu: 36.054

  • 28.457 u javnom sektoru

  • 6.678 u privatnom sektoru

• Prosječna plata:

  • Neto: 1.845 KM

  • Bruto: 2.956 KM

📊 Struktura potrošnje (2,98 mlrd KM)

• Bruto plaće i naknade — 42,94% (1,28 mlrd KM)

• Lijekovi — 26,88% (800,5 mil KM)

• Medicinski materijal — 6,70%

• Materijalni troškovi — 6,39%

• Kapitalna ulaganja — 3,89%

• Amortizacija — 3,14%

💵 Potrošnja po osiguraniku (kantonalne razlike)

• Kanton Sarajevo: 1.366 KM (najviša)

• Prosjek FBiH: 1.086 KM

• Srednjobosanski kanton: 828 KM (najniža)

⚖️ Struktura osiguranika i prihoda od doprinosa

⚠️ Kritični pokazatelji

• Neizmirene obaveze (preko 60 dana): 470,1 mil KM

• Nenaplaćena potraživanja: 218 mil KM

• Stupanj otpisanosti medicinske opreme: 71,32%

• Prosječna godišnja potrošnja na lijekove po osiguraniku: 141 KM (≈11,75 KM mjesečno)