U Milanu je otvorena istraga kako bi se identificirali takozvani “ratni turisti” – ljudi koji su, prema italijanskim medijima, učestvovali u masakru nad više od 11.000 ljudi između 1993. i 1995. godine u opkoljenom Sarajevu.
Pucanje “iz zabave”
Napustili su Italiju, plaćajući “značajne” iznose srpskim vojnicima da učestvuju u opsadi Sarajeva i pucaju “iz zabave” na stanovnike bosanske prijestolnice tokom sukoba, prema navodima objavljenim u Il Giornu i La Repubblici.
Slučaj, o kojem je Il Giornale ranije izvještavao u julu, otvorio je tužilac Alessandro Gobbis po optužbama za namjerno ubistvo, otežano okrutnošću i iz podlih motiva. Trenutno su optužbe protiv nepoznatih osoba i proizlaze iz tužbe koju je podnio novinar i pisac Ezio Gavazzeni, uz pomoć dva advokata i bivšeg sudije Guida Salvinija.
Otvorena istraga o italijanskim “vikend snajperistima” u Sarajevu tokom agresije na BiH
Ezio Gavazzeni, po profesiji pisac, tvrdi da nema nikakvu direktnu uključenost u bivšu Jugoslaviju koja bi ga lično dovela u kontakt sa žrtvama ili akterima umiješanim u priču o italijanskim “vikend snajperistima”, koju je prijavio tužilaštvu u Milanu.
Istraga je danas postala predmet spisa, obogaćenog tokom mjeseci hipotezom o krivičnom djelu višestrukog ubistva, otežanog okrutnošću i gnusnim motivima, i u potrazi je za osumnjičenima koje treba upisati u registar osumnjičenih. S vremenom je, međutim, priča postala i vrlo lična. O motivima i razlozima zbog kojih je prijavio ovu priču, Gavazzeni je govorio za La Repubblicu.
– Zato što je to priča života. Otkriva dio društva koje svoju istinu krije ispod tepiha. Društvo koje živi od privida – kazao je za italijanski dnevnik.
Saglasnost Tribunala
– Zato što govorimo o imućnim ljudima, s reputacijom, poduzetnicima, koji su tokom opsade Sarajeva plaćali da bi mogli ubijati nenaoružane civile. Kretali su iz Trsta u lov na ljude, a zatim su se vraćali i nastavljali živjeti svoj uobičajeni život, poštovani u očima svih. Ljudi s oružanom strašću koju moraju ispuniti, koji radije idu spavati s puškom, s raspoloživim novcem i pravim kontaktima posrednika između Italije i Srbije. To je ravnodušnost zla: postati Bog i ostati nekažnjen – kazao je Gavazzeni.
Kako je sve počelo?
– Ja sam ‘59. godište. Tada sam čitao novinske članke koji su pretpostavljali prisustvo snajperista turista, a ne vojnika, na brdima Sarajeva, gdje se nalazila srpska vojska. To me je impresioniralo, držao sam to u glavi kao nešto važno. Zatim je dokumentarac Mirana Zupaniča Sarajevo Safari, emitiran 2023. godine, ponovo probudio interesovanje – odgovara.
Dokaza je mnogo, tvrdi Gavazzeni.
– Tužilac ima sve. U prijavi je samo destilat onoga što se zna, minimalni dio. Dosadio sam pola svijeta, i bosanskim i italijanskim izvorima. Srbi ne, ne prihvataju, smatraju to urbanom legendom, pričom Zapada. Ja sam jedini koji je otvorio pukotinu u Evropi u vezi s ovom pričom – naglašava.
Hag dao saglasnost
Na pitanje da li je ostvario kontakt sa srpskom stranom, odgovara da ga je kontaktirala jedna srpska novinarka.
– Rekla mi je: “Ako nekoga platimo, možda nešto izađe na vidjelo…” Odbio sam – rekao je, ne otkrivajući detalje ponude.
Otkrio je i određene detalje komunikacije sa svojim izvorom.
– Bivši agent bosanske obavještajne službe, koji je bio u službi tih godina, ispričao mi je o Italijanima koji su odvođeni na brda da pucaju na civile. Bosanske službe odlučile su da se time ne žele baviti – tri etnije su još zajedno, spojene ljepljivom trakom – i prijava je tamo odbačena. Ali ovdje, u Milanu, možemo iznijeti istinu – pojašnjava.
Bilo ih je najmanje stotinu
Tajne službe u Italiji su znale za ovaj slučaj, tvrdi on.
– Da. Moj izvor, E. S., bivši bosanski 007, kaže da je SISMI (italijanska obavještajna služba) znao. I intervenirao je. Misija UNPROFOR-a, kojoj je Italija doprinosila s većinom vojnika, bila je prisutna na teritoriji, a mi, Italijani, imali smo odjel SISMI u Sarajevu. Znamo da postoji dosje o tome – o ratnim turistima. Koliko ih je bilo, ne mogu jasno reći, ali najmanje stotinu ukupno. Volio bih pročitati te papire. Nadam se da nisu nestali, to bi bila ozbiljna stvar – upozorava.
Šta se sada dešava?
– Očekujem da ćemo uspjeti pronaći barem jednog ili dvojicu od ovih italijanskih snajperista. Zatim možda deset. Ima ih puno, ne mogu reći više – kratko je odgovorio.
Potvrdio je da ga je kontaktirao jedan italijanski svjedok nakon što je priča ponovno izišla na površinu.
– Kaže da je čuo tadašnjeg šefa, na poslu, kako govori o ovom lovu na ljude – dodao je na kraju.
Ko je Ezio Gavazzeni
Italijanski pisac i urednik. Objavljuje za Mursia Editore i PaperFIRST od Il Fatto Quotidiana, a prethodno za Eclissi Edizioni, navodi se na njegovoj službenoj stranici.
Piše fikciju, ali posljednjih godina i istraživačke priče, poput masakra koje je počinila mafija 1992. godine i napada na papu Ivana Pavla II 13. maja 1981.
Osvojio je nekoliko prestižnih međunarodnih književnih nagrada.
– Dvije decenije koje sam proveo u redakciji, zatvarajući časopise i ostajući budan do kasno, bile su za mene životna lekcija koju sada pokušavam prenijeti svojim studentima i autorima koji mi se obraćaju za savjet – naveo je u autobiografiji.
