Neizvršavanje ili neblagovremeno i nepažljivo izvršavanje radnih zadataka, nepristojno i grubo ponašanje, tuča, prekoračenje službenih ovlaštenja, onemogućavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju njihovih prava, propuštanje preduzimanja mjera ili radnji, povreda propisa o stražarskoj službi, neizvršenje ili odbijanje izvršenja naredbe, odluka ili naredbi nadređenog… ovo su najčešća kršenja etičkog kodeksa u institucijama BiH.
Ured za reviziju institucija BiH je proveo reviziju učinka na temu Donošenje i osiguravanje primjene etičkog kodeksa u institucijama BiH, s ciljem da se ispita da li je proces donošenja i osiguravanja primjene etičkog kodeksa, kao mehanizma koji doprinosi osiguravanju bolje javne uprave, u institucijama BiH efikasan. Revizijom je obuhvaćeno šest institucija: Agencija za državnu službu BiH, Agencija za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije, Granična policija BiH, Uprava za indirektno oporezivanje, Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH i Ministarstvo odbrane BiH.
Nalazi revizije ukazuju da Vijeće ministara BiH i većina institucija BiH nisu bili blagovremeni u procesu donošenja kodeksa kojim se reguliše ponašanje službenika zaposlenih u institucijama BiH:
– U institucijama BiH nije donesen etički kodeks za lica koja su zasnovala radni odnos imenovanjem, odnosno postavljenjem na funkciju u instituciju. Mehanizmi osiguravanja primjene etičkih kodeksa u institucijama BiH nisu u potpunosti razvijeni. Većina institucija nije osigurala potrebne smjernice kojim će dodatno pojasniti ponašanja koja mogu predstavljati kršenje etičkih kodeksa – navedeno je u izvještaju.
Većina institucija ne prati primjenu etičkih kodeksa, ne izvještava o njihovoj primjeni te ne vrši ažuriranja etičkih kodeksa:
– Evidencije prijava za potencijalna kršenja etičkog kodeksa nisu centralizovane te u većini slučajeva i ne služe za provođenje analiza za područja koja su najizloženija riziku.
Izvještaj revizije sadrži preporuke upućene Vijeću ministara BiH i institucijama BiH. Preporuke će doprinijeti i realizaciji Ciljeva održivog razvoja, konkretno Cilja 16 – Mir, pravda i snažne institucije.
Ured za reviziju u okviru svog istraživanja proveo je i anonimnu anketu među službenicima, na uzorku od 574 službenika iz svih šest institucija iz uzorka. Službenicima je postavljeno pitanje smatraju li da je u njihovoj instituciji osiguran tzv. “ton s vrha”, odnosno da li rukovodioci svojim primjerom pokazuju visok stepen poštivanja etičkih kodeksa i principa. Oko 20% ispitanih službenika smatra da u njihovoj instituciji nije osiguran tzv. “ton sa vrha“, dok 37% smatra da rukovodioci djelimično svojim primjerom pokazuju visok stepen poštivanja etičkih principa.
Sam proces donošenja i objavljivanja etičkih kodeksa u institucijama BiH nije bio efikasan. Evidentirani su primjeri institucija koje su više od decenije provodile svoje aktivnosti bez da je etičkim kodeksom regulisano ponašanje njihovih službenika. I pored preporuka, kodeks za imenovana lica nije donesen. Gotovo trećina institucija BiH nije svoje kodekse ponašanja učinila dostupnim kako bi javnost znala koju vrstu ponašanja da očekuje.
Revizori su pozorili da Vijeće ministara BiH nije bilo efikasno i nije posvetilo dužnu pažnju u implementaciji zakonskih izmjena koje su se odnosile na donošenje Kodeksa ponašanja za državne službenike. Uprkos zakonskoj obavezi, Kodeks je usvojen tek četiri godine nakon izmjena Zakona o državnoj službi, što ukazuje na značajno kašnjenje u institucionalnom odgovoru.
– Nezavisno od postojanja kodeksa koji je donio VM BiH, veliki broj institucija nije imao usvojene interne etičke kodekse ni decenijama nakon osnivanja, što može da ukazuje na nizak nivo institucionalne posvećenosti normiranju etičkog ponašanja zaposlenih.
Iako je Zakon o državnoj službi donesen 2002. godine, tek je 2009. godine izmjenama Zakona utvrđena obaveza da je državni službenik dužan da se ponaša u skladu s Kodeksom za državne službenike. Četiri godine kasnije, u 2013. godini, Vijeće ministara BiH je na prijedlog Agencije za državnu službu usvojilo Kodeks. Većina institucija BiH je kasnila s usvajanjem vlastitih etičkih kodeksa.
Polovica analiziranih institucija do 2013. godine nije imala usvojen etički kodeks (37 od 73 institucije). To znači da su državni službenici do 2013. godine postupali bez usvojenog etičkog kodeksa između 3 i 17 godina (zavisno od godine osnivanja institucije). Institucije BiH su u ovom periodu funkcionisale bez usvojenih principa dobrog ponašanja za uposlenike.
Posebno zabrinjava činjenica da je samo 14% institucija usvojilo etički kodeks u godini kada su počele s radom – zaključuje se u izvještaju.
(zurnal.info)
