Podaci Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine o evidentiranoj potrošnji putem fiskalnih uređaja otkrivaju trendove koji idu u prilog tezi da prosinac, unatoč brojnim financijskim izazovima, donosi značajno veću osobnu potrošnju. To svakako valja promatrati i kroz prizmu blagdana i praznika, dolaska dijaspore te općenito nešto opuštenijeg potrošačkog raspoloženja.
Evidentirani promet
U prosincu su fiskalni uređaji evidentirali promet od 7 milijardi i 127,8 milijuna maraka, što je za čak milijardu i 552 milijuna maraka više u odnosu na studeni, kada je potrošnja iznosila 5 milijardi i 575,6 milijuna maraka. Ovakav porast prometa posljedica je pojačane predblagdanske i blagdanske potrošnje, što s ekonomskog stajališta ide u prilog jačanju intenziteta novčanih tokova u zemlji, s obzirom na to da osobna potrošnja u značajnoj mjeri generira gospodarski rast.
Međutim, sa sociološkog gledišta, ogroman skok potrošnje u kriznim vremenima valja promatrati s oprezom jer ekonomske prilike u zemlji, osobito nizak životni standard i veliki raskorak između visine osobnih primanja i mjesečnih troškova života, ne ostavljaju mnogo prostora za potrošački avanturizam. Tome se pridružuje i siječanj, u kojem obično slijedi svojevrsno financijsko otrježnjenje.
Podatke za prosinac 2025. godine zanimljivo je usporediti s prosincem 2024. godine, a rezultati usporedbe ne idu u prilog onima koji mjesecima ističu negativne učinke neradne nedjelje. Naime, u prosincu 2025. godine evidentirani promet putem fiskalnih uređaja bio je viši za gotovo 504 milijuna maraka u odnosu na prosinac 2024. godine. Dio rasta može se objasniti inflacijom i porastom cijena, no i dalje je riječ o impresivnoj brojci.
Rast javnih prihoda
Osim potrošnje, tijekom cijele 2025. godine zabilježen je i značajan rast prikupljenih izravnih poreza.
Porezna uprava Federacije BiH potvrdila je da je naplata javnih prihoda u 2025. godini imala trend rasta te da su porezni obveznici u razdoblju od siječnja do prosinca 2025. godine uplatili rekordnih 8.771.286.144 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isto razdoblje 2024. godine više za 821.652.900 KM ili 10,34%.
Kada se analiziraju pojedine stavke, na prvom mjestu po iznosu su doprinosi s ukupno 6 milijardi i 87,69 milijuna maraka. Od toga se na doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje odnosi 3 milijarde i 358,6 milijuna maraka, što predstavlja rast od čak 291.674.578 KM u odnosu na 2024. godinu.
Porast uplaćenih doprinosa svakako valja povezati s povećanjem zaposlenosti, ali i rastom bruto primanja. Rasli su i iznosi za zdravstveno osiguranje, i to za 244.003.762 KM, te su dosegnuli 2 milijarde i 432.587.642 KM.
Prihodi od izravnih poreza prikupljeni su u iznosu od 1 milijarde i 791,8 milijuna maraka, što je porast od 207.172.772 KM. Od navedenog iznosa, na porez na dohodak i zaostale prihode od poreza fizičkih osoba odnosi se 943.567.263 KM, dok su porezi na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit naplaćeni u iznosu od 687.283.712 KM.
Rast po županijama
Kretanja po županijama otkrivaju da je svih deset zabilježilo porast prikupljenih prihoda od izravnih poreza. Na prvom mjestu je Sarajevska županija s 3 milijarde i 251.164.560 KM, a slijedi Tuzlanska s iznosom od 1 milijarde i 502.171.275 KM. Iznos prikupljenih poreza u Zeničko-dobojskoj županiji bio je 1 milijardu i 118.581.914 KM, dok je u Hercegovačko-neretvanskoj dosegnuo gotovo milijardu maraka (976.905.828 KM).
U Srednjobosanskoj županiji prikupljeno je 665.686.646 KM, u Unsko-sanskoj 527.373.729 KM, a u Zapadnohercegovačkoj 369.382.062 KM. Slijede Hercegbosanska županija sa 168.851.800 KM, Bosansko-podrinjska s 99.970.030 KM te Posavska županija s 91.198.301 KM.
Rast prihoda po osnovi izravnih poreza posljedica je nekoliko međusobno usklađenih elemenata. U prvom redu, snažnija fiskalna disciplina doprinosi punjenju federalne proračunske blagajne. Istodobno, porast osobnih primanja i povećanje zaposlenosti, koliko god se činilo skromnim, doprinosi većem priljevu sredstava, osobito u segmentu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Pred Federacijom BiH u ovoj su godini velike fiskalne reforme. S osobitim optimizmom gleda se na novo zakonsko rješenje o fiskalizaciji transakcija, čiji je ključni cilj sprječavanje utaje poreza kao posljedice neformalne ekonomije, korištenjem tehnoloških sustava koji omogućavaju sigurno prikupljanje i prijenos informacija u realnom vremenu za svaku transakciju na teritoriju Federacije BiH. Glavni instrument u borbi protiv utaje poreza predstavlja sinergijska kombinacija triju ključnih elemenata: kvalitetnog i jasnog zakonodavstva, pristupa informacijama u realnom vremenu i primjene suvremenih tehnoloških rješenja.
