Bosna i Hercegovina mogla bi se naći na sivoj listi Moneyvala, što bi moglo ozbiljno usporiti i ugroziti finansijske transakcije u zemlji. Razlog je neusvajanje ključnih zakona, koje zahtijeva ovo tijelo Vijeća Evrope. Rok za usklađivanje zakona ističe krajem februara, no zakoni još nisu ni u proceduri.
Zbog nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, evropsko tijelo zaduženo za nadzor nad ovim procesom, tzv. FATF, moglo bi uskoro procijeniti da su transakcije iz Bosne i Hercegovine nesigurne za ostatak Evrope. Poljedice bi za mnoge bile pogubne.
“Posljedice su usporen svaki međuanarodni promet u smislu finansijskog plaćanja, vjerovatno i najčešće dolazi do povećanja kamatne stope na različita kreditna zaduženja, uključujući i odlazak investicija. Svako plaćanje nekoga u inostranstvu prema BiH će biti otežano, jako otežano, onda se postavlja pitanje ukoliko neko ima u našoj susjednoj zemlji, Crnoj Gori, iste neke kompanije s kojima može raditi, zašto bi sebi opterećavao poslovanje. Pored toga, tu je i veliki reputacijski rizik, sve nove investicije kada dolaze kažu neka zemlja je na sivoj listi nosi veliki reputacijski rizik i mi gubimo jako puno novca”, pojasnio je Nermin Kadribašić, stručnjak za vladavinu prava (GovRisk).
Jednom kada neka zemlja dospije na sivu listu, trnovit je put uklanjanja. Proces može biti i do nekoliko godina, a za privrednike svaki dan je važan. Kadribašić se prisjeća perioda od 2015. do 2018. kada je Bosna i Hercegovina bila na neslavnoj listi. Osam godina nakon, Švedska internim pravilila i dalje s našom zemljom sarađuje oprezno u finansijskom segmentu. Upozorenje je jučer stiglo iz Delegacije EU.
“Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine, te bi utjecalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama”, naveli su iz Delegacije EU.
Razlog svega je neusvajanje dva državna zakona, o upravljanju oduzetom imovinom, kao i zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam. Upućeni kažu da je ovaj posljednji spreman u Ministarstvu sigurnosti i da bi uskoro mogao u proceduru. No, kada je riječ o Zakonu o upravljanju oduzetom imovinom, postoje ozbiljni problemi. Republika Srpska ne pristaje da se oduzeta imovina knjiži na državu, Federacija BiH ne pristaje da se knjiži na entitete.
“Čini mi se da će, da su dobili takvu uputu da će odobrenje za takvo rješenje tražiti od Vlade RS, ja sam iskreno mislio da nećemo imati puno problema oko tog pitanja obzirom da je opšte poznato da Sud BiH u svojim presudama kada je u pitanju oduzimanje imovinske koristi vrlo jasan da je to imovina BiH, da mora da se knjiži na BiH, prijedlog kolega iz RS da kniže entiteti, ja se s tim ne slažem ali ulažem svu svoju snagu da nađemo bilo kakvo rješenje”, naglasio je Emir Bašić, direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom FBiH .
Zakoni kada i ako budu na radnim grupama dogovoreni, trebaju proći proceduru usvajanja, Vijeće ministara i oba parlamentarna doma, što također zna biti dugotrajan i mučan proces. I tu nije kraj obavezama.
“Pored toga imamo neriješeno pitanje kriptonovca, kriptovaluta koje je sad popularno u svijetu, mi imamo potpuno neregulisano u Federaciji BiH, i trebamo riješiti normativa, regulativa koja se tiče stvarnih vlasnika privrednih, stvarnih vlasnika fizičkih lica”, dodao je Nermin Kadribašić, stručnjak za vladavinu prava (GovRisk).
Sve bi moglo negativno uticati i na izglede Bosne i Hercegovine da pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Upravo ovim se jučer pohvalilo Ministarstvo finansija Federacije BiH, tvrdeći kako su konačno spremna zakonska rješenja za pristupanje SEP-u.
“Priključivanje SEPA području plaćanja donosi građanima brža i jeftinija plaćanja gospodarstvu niže troškove poslovanja, a financijskom sustavu snažniji nadzor i veću stabilnost. Ovi zakoni su ključni regulatorni preduslov za pristupanje SEPA području i snažan poticaj ukupnom ekonomskom razvoju”, poručili su iz Ministarstva finansija FBiH.
Na koncu će sve, kao i obično ovisitit od politike. Siva lista prijetila je Bosni i Hercegovini i 2024. godina, kada su postojala sporenja oko usvajanja Zakona o pranju novca i finansiranja terorizma. Ta prepreka je prevaziđena, no Bosna i Hercegovina je pod budnim okom Moneyvala.
