Liniji za pomoć novinarima tokom 2025. godine prijavljeno je oko 50 napada i prijetnji novinarima u BiH.
To su podaci kojim raspolaže Udruženje “BH. novinari”, odakle kažu da su novinari uglavnom bili na meti onlajn prijetnji, ali su, između ostalog, zabilježeni i fizički napadi, govor mržnje, te prijetnje smrću. Broj prijetnji i napada u 2025. je u rangu 2024.
“Međutim, 2025. je bila teža, jer smo imali sinhronizovane političke prijetnje i napade na novinare od strane javnih zvaničnika, potom pritiske unutar medijskih redakcija, te pritiske uzrokovane podnošenjem krivičnih prijava za klevetu po Krivičnom zakoniku Republike Srpske”, kaže za “Nezavisne novine” Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja “BH novinari”.
Politička reakcija
Prema njenim riječima, naročito je zabrinjavajuće javno targetiranje medija i novinara putem društvenih mreža.
“Sve češće političari, uključujući i posljednji slučaj Benjamine Karić, načelnice općine Novo Sarajevo, koriste društvene mreže kao neku vrstu njihove političke reakcije na medijske sadržaje, targetiraju novinare i medije i to smatraju kao sasvim normalan i prihvatljiv dio javne političke debate, što je potpuno pogrešan pristup, jer nijedan od tih političara ili političarki koji su napadali novinare ne koristi zakonska i profesionalna sredstva reakcije”, pojasnila je Rudićeva.
Karićeva je, podsjetimo, na svom Facebook profilu objavila medijske upite novinske agencije “Patria” i televizije N1 o sječi drveća nakon što je nedavno na ženu palo stablo i usmrtilo je u jednom od naselja ove opštine, te je upite u komentaru okarakterisala kao “političke pritiske”.
U svojoj objavi na društvenim mrežama Karićeva je problematizovala sadržaj i ton novinarskih pitanja, dovodeći u pitanje pravo novinara na postavljanje pitanja u interesu javnosti i optužujući medije za “politički pritisak” na nju i opštinske službe.
Ne dopadaju im se pitanja
“Pokušaji da se novinarski rad predstavi kao politički motivisan ili nelegitiman, samo zato što se predstavnicima vlasti ne dopada sadržaj pitanja ili način izvještavanja, nisu ništa drugo nego oblik zastrašivanja i delegitimizacije rada medija. Posebno zabrinjava pokušaj načelnice Karić da se argumentiran, pristojan i legitiman novinarski upit predstavi kao oblik političkog pritiska na rad općine i načelnice, što je ne samo politički nonsens, već i apsurdna optužba, budući da je osnovna zadaća novinara postavljanje pitanja zvaničnicima o načinima na koje obnašaju svoje javne funkcije”, poručili su iz “Udruženja BH”. novinari.
Iz Misije OEBS-a u BiH podsjećaju da su u više navrata pozivali javne zvaničnike da pokažu toleranciju prema kritičkom i odgovornom izvještavanju.
“Demokratsko upravljanje zahtijeva transparentnost, a mediji imaju pravo i dužnost da izvještavaju o pitanjima od javnog interesa”, kažu iz Misije OEBS-a za “Nezavisne novine”.
Zrelost za funkciju
Na pitanje zašto je zvaničnicima “lakše” napasti ili targetirati novinare, nego zakonskim, profesionalnim sredstvima, zatražiti ispravku krivog navoda, Marija Milić, savjetnik za komunikaciju i medijski trener, odgovara: “Zato što traženje ispravke podrazumijeva znanje, strpljenje i razumijevanje vlastite uloge u javnosti.”
Napad, dodaje ona, ne traži ništa od toga – samo impuls.
“Na funkcijama se danas često nalaze ljudi koji nemaju razvijenu političku i medijsku pismenost, niti svijest o težini mjesta na kojem se nalaze”, ističe Milićeva.
Prema njenim riječima, zrelost za funkciju, između ostalog, vidi se u sposobnosti javne i strateške komunikacije – u razumijevanju da svaka javno izgovorena riječ ima posljedice po javno mnjenje.
“U kriznim situacijama to postaje posebno vidljivo. Umjesto smirenosti, dosljednosti i institucionalnog odgovora, često gledamo lične reakcije, emotivne istupe i prebacivanje odgovornosti. Zato je mnogima lakše optužiti novinare ili javnost da ‘ne razumiju’, nego koristiti profesionalne i zakonske mehanizme koji postoje. Jer to zahtijeva znanje, kontrolu i odgovornost – a napad zahtijeva samo udarac po tastaturi”, kaže Milićeva za “Nezavisne novine”.
