Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH upozorava potrošače na najčešće zamke i rizike koji prate Crni petak i popuste krajem novembar, uključujući lažne online trgovine, manipulacije cijenama, obmanjujuće popuste, ograničena prava na povrat robe te psihološke trikove koji potiču impulsivnu kupovinu.
Crni petak kao običaj postoji više od 150 godina, ali je u posljednjih 50-ak godina ovaj naziv postao sinonim za velike popuste na robe i usluge tokom novembra, posebno posljednjeg petka u mjesecu (ove godine 28.11.2025). Tokom godina, ovaj “praznik kupovine” se proširio sa jednog dana na cijelu posljednju sedmicu, a zatim i na čitav mjesec. U posljednjih 20-ak godina uvedeni su i Cyber ponedjeljak, kao i Cyber sedmica koja slijedi nakon Crnog petka, a fokusira se na popuste tehničke robe.
“Glavna razlika koja postoji u vezi Crnog petka između BiH i ostatka razvijenih zemalja je u popustima. Na Crni petak uvriježeno je da su popusti u prosjeku 60 posto i više, najniži popusti su oko 30 do 40 posto, a znaju ići i do rijetkih 90 posto, što se kupcima koji čekaju ponekad i 24h, 48h u redovima isplati. U BiH popusti su skromniji i budu slični onima koje potrošači viđaju kroz cijelu godinu, u omjerima od 10% do 30% sa vrlo malim brojem popusta preko 50%.”, navode.
U pripremi potrošača za nadolazeći Crni petak, Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, pripremila je osnovne informacije (upozorenja na zamke) koje mogu biti od koristi u nadolazećim kupovnim ˝groznicama˝:
Lažne online trgovine
S razvojem online trgovine, a radi “duha2 Crnog petka , popusta, brzine, prevaranti koriste nedostatak vremena pri kupovini i donošenju odluka i kroz godine raste broj prevarantskih online trgovina koji nude ˝savršene˝ ponude i popuste. Potrošači moraju biti svjesni da kupovina putem društvenih mreža, zbog neizdavanja računa i nemogućnosti reklamacije predstavlja veliki rizik, bez obzira na popuste.
Mogućnosti prevara putem online trgovine su velike, no neki od osnovnih pokazatelja da se ipak radi o stvarnom trgovcu, a ne prevari, jeste da trgovina ima vlastitu web platformu putem koje će se utvrditi identitet trgovca i putem koje se može vršiti narudžba robe, a ne putem društvenih mreža. Sljedeći bitan trag jeste da ima oglašene vidljive podatke o registraciji trgovačke djelatnosti i porezne djelatnosti.
Predmetnu materiju reguliraju odredbe Zakon o zaštiti potrošača u BiH (poglavlje X), Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 87/2024) koji regulira formiranje i isticanje cijena, mjere protiv nepoštene trgovine , a planirana je izmjena kojom bi se ažurirala legislativa u oblasti e trgovine. Tu je također, Zakon o trgovini RS (“Sl. glasnik RS”, br. 105/2019) koji pored formiranja i isticanja cijena regulira i nepoštene poslovne prakse i inspekcijski nadzor, što je relevantno za akcijske i prodaje.
“Najznačajnije potrošačko pravo kod on line trgovine jest pravo na predomišljanje u roku od 15 dana od preuzimanja proizvoda, bez objašnjenja i uz trošak povrata robe trgovcu”, istaknuto je.
Lažni popusti
Mnogi trgovci povećaju cijene nekoliko tjedana prije Crnog petka ili i samog mjeseca studenog, pa onda vrše ˝snižavanje˝ cijena da bi dobili efekat velikih popusta. Ovo iako zakonski legalno, i računovodstveno potkrijepljeno, u konačnici potrošača dovodi u zabludu, misleći da plaća nešto puno povoljnije što najčešće nije slučaj.
Do -80%“ obmane
Oglas mora jasno navesti uvjete sniženje i iznos. Natpis do -80% zvuči primamljivo svakom potrošaču, ali u praksi se taj najveći popust odnosi na mali broj artikala. Većina ima znatno manji popust (npr. -10% ili -20%). Ono što je protivno Zakonu o zaštiti potrošača je, i bitno da potrošači znaju jeste, da kada trgovci rade popuste u rangovima primjerice do 80 posto; što znači da postoje popusti od deset, dvadeset, trideset, četrdeset i pedeset posto ne poštuju Zakon, koji propisuje da ona roba koja je na najvećem popustu mora biti zastupljena u trgovini na petini artikala.
Stari modeli i zalihe
Tijekom akcija oko Crnog petka često se nude stari modeli uređaja (npr. televizora, mobitela, kuhinjskih aparata) koje trgovine žele da isprazne iz skladišta. Potrošači uvijek trebaju provjeriti i tražiti informacije o datumu proizvodnje modela i usporediti specifikacije sa novijim proizvodima kako bi mogli donijeti pravilnu odluku da li žele za ˝manje novca dobiti i stariju tehnologiju¨.
Neadekvatna politika povrata
Neke trgovine ograničavaju pravo na povrat ili zamjenu robe kupljene na popustu. Ovo je protivno Zakonu o zaštiti potrošača u BiH, i potrošači trebaju biti upoznati da putem Institucije ombudsmana ili inspektorata mogu koristiti pravne mehanizme predviđene zakonom.
Lažni osjećaj hitnosti
Vrlo često bilo u trgovinama i češće u online trgovinama vidljive su fraze poput ¨samo danas¨, ˝ostalo još 2 komada˝ ili ˝prodano 87 puta u posljednjih sat vremena˝. Ovo su uobičajeni psihološki trikovi koji tjeraju potrošače na kupovinu bez dovoljno razmišljanja, i nalaženja odgovora na pitanja popust: da li to stvarno treba, da li je doista toliki popust, da li to jedina adresa sa takvim cijenama itd. Glavni savjet potrošačima, jeste da ne donose odluke impulzivno, nego da uspore i dobro razmisle prije same kupovine.
Zavodljive kombinacije i veće ponude
Jedna od čestih zamki jeste : ˝Kupite 1, dobijete 2˝. Ovi paketi često uključuju nepotrebne dodatke koji povećavaju ukupnu cijenu za potrošača. Bitno je da potrošači razmisle koliko god da nešto jeste na ˝super˝ popustu da li im tolika količina doista treba
Preporuke potrošačima
Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača savjetuje da se napravi lista onoga što vam zaista treba, a ne šta ˝izgleda kao dobra ponuda˝.
Cilj je impulzivnu kupovinu svesti na minimum. Odrediti proračun odnosno odrediti maksimalan iznos koji ste spremni potrošiti i držite ga se.
Obavezno pratiti cijene kroz oktobar i novembar. Cilj je da znate kad ugledate popuste, koliko je bila originalna cijena tog proizvoda sedmicu i mjesec prije. Kako bi mogli detektirati koliki je stvarni popust i kako ne biste imali posljedice eventualne cjenovne manipulacije.
Kupovati samo od poznatih i ovlaštenih trgovaca. URL mora počinjati sa https://, a ne sa http://. Vodite računa da je ispravno unesen naziv trgovine u web adresi (npr. Ombudsman da, Ombbuddsman ne). Izbegavaj web stranice sa čudnim imenima domena (npr. Superakcije.tll).
Obavezno sačuvati račune i potvrde o kupovini. U slučaju reklamacije, ovo je prvi i glavni dokaz koji morate posjedovati. Također, slikajte ili arhivirajte potvrde o kupovini i prepiske sa trgovcem.
