Brojna društva koja se bave zaštitom okoline navode kako je nakon izgradnje ove hidroelektrane došlo do zamućivanja rijeke i pomora riba te drugih organizama. Također, projekat je ranije kritikovan i iz geoloških razloga jer je ranije obustavljen zbog geološke nestabilnosti i pogibije radnika.Ovim povodom smo razgovarali sa ekološkim aktivistom Robertom Orozom koji nam je kazao da je ova hidroelektrana počela s radom i da je problem u tome što ona radi u vršnom radu, a ne u protočnom kako bi trebala.
“Ona radi po potrebi i u tome je najveći problem. Kada prikupi određenu količinu vode u akumulaciji dolazi do tzv. sapiranja, što je jako štetno za biljni i životinjski svijet nizvodno. Velika količina vode se ispušta u kratkom vremenu i prave se valovi”, kazao je.
Kako nam je objasnio, najveće komplikacije su u tome što je hidroelektrana napravljena na samoj entitetskoj granici.
“Ona je napravljena u RS-u, a svi problemi dešavaju se u Federaciji. Svi prebacuju odgovornost i niko neće da se uhvati u koštac sa tim problemom”, kazao je.
Kao problem također navodi i činjenicu da Bosna i Hercegovina u tom području nema zvaničnih vodomjernih stanica.
“Tek u Kašičima kod Konjica imamo stanicu i na njoj su zabilježene značajne promjene. Tu su velike oscilacije vode. Gore uzvodno nemamo nikakvih mjernih stanica koje bi nam sa sigurnošću mogle reći kakva je situacija. Tu je jako nepristupačan teren, nema ljudi koji tu stalno žive i to je jako teško pratiti”, kazao je.
Upitali smo ga da li je iko od nadležnih uradio nešto konkretno po pitanju rješavanja ovog problema.
“Niko ništa. Prebacuju odgovornost s jednih na druge. Kad dođe inspekcija iz RS, za njih je to sve u redu. Ovi iz FBiH kažu da to nije njihova nadležnost. Njima je to sve u redu, ali nije ništa u redu”, rekao je.
Dodao je da će 28. novembra biti održana press konferencija na kojoj će biti saopćeni rezultati istraživanja koje su radili naši naučnici i jedan austrijski, Gabriel Singer.
“Oni će pokušati objasniti zbog čega je došlo do pomora ribe”, objasnio je.
Također nam je rekao da međunarodne organizacije vode najveću borbu oko rješavanja ovog i sličnih problema.
“Bila su dvije Sedmice naučnika u Ulogu. Zadnje godine je bilo oko 180 naučnika, ljudi su došli da istražuju to područje. Jako puno je zabilježeno biljnih i životinjskih vrsta. Postignuti su jako značajni rezultati u tim istraživanjima”, kazao je.
Inače, projekat Sedmice naučnika organizovan je od Centra za životnu sredinu uz podršku Save the Blue Heart of Europe i EuroNatur za čije finansiranje je dijelom zadužena i Evropska unija.
Sagovornika smo upitali kakvi su planovi udruženja u narednom periodu vezano za ovaj projekat.
“Bit će teško. Vršit ćemo pritisak na odgovorne ljude, ako ništa da ta hidroelektrana radi u protočnoj radnji. Dakle, da je protok konstantan”, kazao nam je.
U procesu pristupanja Evropskoj uniji od naše države se očekuje da svoje ekološke i druge regulative uskladi sa strogim pravilima koja važe za zemlje članice Evropske unije. A, ovakvi projekti s problematičnim ekološkim otiskom, možda neće biti poželji kad mi postanemo članica EU.
Kako su potvrdili brojni stručnjaci, BiH ne trebaju nove hidroelektrane, jer struje ima dovoljno i izvozi se, a naša zemlja dosegla je neophodan postotak proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, čime se ispunjava ugovor sa Energetskom zajednicom EU što je 40 posto. Shodno tome, BiH već ima dovoljno hidroelektrana.
(Klix)
