Godinu dana nakon uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH, odluka koja je trebala donijeti više odmora radnicima i jasnije okvire u sektoru trgovine i dalje izaziva podijeljena mišljenja. Dok dio zaposlenih uživa u beneficijama zaustavljenog rada nedjeljom, trgovci i poslodavci upozoravaju na ekonomske posljedice, pad zaposlenosti i nejednak tretman radnika. U međuvremenu, Vlada FBiH nije napravila nijednu izmjenu, iako su obećanja, prijedlozi i kritike pratile ovu mjeru tokom cijele godine.
Utjecaj na radnike
Neradna nedjelja mnogim je trgovcima donijela dugo priželjkivani predah. Radnici u sektoru trgovine koji sada nedjeljom ne rade uglavnom su zadovoljni i poručuju da ni pod kojim uslovima ne žele izgubiti to pravo. Prema anketama, preko 70% građana podržalo je ovu mjeru, a sami radnici ističu da im je slobodna nedjelja značajno poboljšala kvalitet života. Sindikat radnika trgovine, koji je inicirao zakon, navodi da bi ukidanje neradne nedjelje predstavljalo veliki korak unazad za radnička prava. Ipak, nisu svi radnici osjetili dobrobit. U praksi su radnici podijeljeni na one koji imaju beneficiju odmora nedjeljom i one koji je nemaju. Dok trgovci u marketima odmaraju, hiljade drugih i dalje rade svake nedjelje, od uposlenika benzinskih pumpi, pekara i kladionica do konobara u lokalima izvan tržnih centara, često pod većim opterećenjem zbog povećane potražnje nedjeljom.
Osim toga, službeni podaci pokazuju da je od stupanja na snagu neradne nedjelje u novembru 2024. do proljeća 2025. u FBiH je u sektoru trgovine nestalo blizu 2.000 radnih mjesta. Mnogi manji trgovci bili su primorani smanjiti osoblje, što znači da su neki radnici ovu mjeru platili radnim mjestom.
Neradna nedjelja ostaje
Ipak, federalni ministar trgovine Amir Hasičević poručio je da neradna nedjelja ostaje, ističući kako svakodnevno dobija stotine poruka radnica i radnika koji su, nakon dugogodišnje borbe, konačno dobili pravo na slobodan dan nedjeljom. Naglasio je da rezultati primjene ove mjere potvrđuju njenu opravdanost.
“Ukupan promet u Federaciji BiH u prvih deset mjeseci porastao je za više od 3,5 milijarde KM, odnosno 6,5 posto. Samo u sektoru trgovine zabilježen je rast od oko 2,5 posto, što predstavlja povećanje od više od 72 miliona KM”, kazao je.
Hasičević tvrdi da je tržište stabilno, radnici zadovoljni te da je socijalni dijalog o ovoj temi dao konkretne i pozitivne rezultate.
Inače, podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je od februara 2025. u trgovinama zaposleno manje ljudi u odnosu na isti period prošle godine. I dok jedni upozoravaju na pad prometa i otkaze, drugi tvrde da neradna nedjelja donosi ravnotežu i bolje uslove za radnike.
Kako je neradna nedjelja uticala na promet dm-a
Admira Isaković, članica Poslovodstva dm-a u BiH kazala je na nedavnoj godišnjoj press konferenciji da su kao firma obradovali toj odluci da se ukine radna nedjelja iz razloga što žele da njihovi zaposlenici svoj odmor provedu zajedno sa svojim porodicama, a ne u toku sedmice ili koji drugi dan.
“Što se tiče prometa, ako pogledamo svaku trgovinu pojedinačno, možemo reći možda da smo samo u jednoj prodavnici, ali to sigurno nije bio razlog samo nedjelja, već i drugi faktori, zabilježili možda pad prometa u odnosu na lani. A sve ostale prodavnice, kako je vrijeme odmicalo od tog 17. novembra, zabilježile su makar neki stabilan rast”, pojasnila je.
Dodaje da je još nešto primjetno u praćenju prometa. Naime, desilo se prelijevanje prometa od tržnih centara prema trgovinama koje se nalaze u stambenim naseljima, koja se nalaze bliže kupcima.
“Dakle, jesmo izgubili dio prometa, ali ne samo zahvaljujući nedjelji. Uticaj je imao i bojkot trgovina u mjesecu januaru, tako da mislim da će sad od 17. novembra, kad budemo imali čistu sliku, organski rast, da ćemo vidjeti stvarno na koji način su kupci promijenili svoje navike. Za sada, primjetno je da je u tržnim centrima veća kupovina petkom i ponedjeljkom“, pojasnila je Isaković.
Čavalić se nada da će neradna nedjelja biti ukinuta
Iako službene statistike pokazuju rast maloprodaje nakon uvođenja zabrane rada nedjeljom, ekonomisti i dio javnosti ističu da brojke prikrivaju stvarno stanje. Kada se uračuna inflacija, u regulisanim sektorima zapravo dolazi do pada prometa, a povećana kupovina u Republici Srpskoj dodatno umanjuje prihode trgovaca u Federaciji.
“Jedino što imamo kada je u pitanju trgovina jeste ova katastrofalna odluka, koja je preko noći zatvorila sve osim Orašja. Naravno, i RS i Distrikt Brčko bez problema funkcionišu”, pojašnjava zastupnik i analitičar Admir Čavalić.
Mišljenja je da su svi shvatili, uključujući i Vladu FBiH i Ministarstvo trgovine, da se napravila greška i da će neradna nedjelja možda ostati samo do izbora i da će se nekako ukinuti.
Čavalić je istakao da se i pored zabrane rada trgovina nedjeljom, u trgovačkim centrima može vidjeti da zaposleni u zatvorenim prodajnim jedinicama i dalje rade, te da inspekcije to realno ne mogu spriječiti. Naglasio je da ova mjera nema veze sa Zakonom o radu, jer se ne radi o neradnoj nedjelji nego o selektivnoj zabrani rada određenim djelatnostima. Po njegovim riječima, nelogično je da je dozvoljeno piti kafu, kupiti tiket ili se kladiti, dok istovremeno nije dozvoljeno kupiti osnovne potrepštine poput pelena ili dječije hrane. Zaključio je da je zabrana rada nedjeljom potpuno diskriminatorna.
