Jeste li predsjednik, odnosno potpredsjednik ili predsjednik Republike Srpske po ovlaštenju?
„Potpredsjednik i bio i ostao, ne vidim što to mijenja“, odgovorio je Pranjić.
Znamo da ste dobili ovlaštenje od bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Zašto ste dobili, na koji period i šta to u stvari znači?
„Ovlaštenja se isključivo odnose na potpisivanje ukaza i zakona koji idu na objavu – što je i zakonska obaveza. Mora se osigurati neprekidan kontinuitet vlasti. Šta to znači? Da ni u jednom trenutku nijedna razina vlasti, izvršna i zakonodavna, ne smije biti prazna. Naravno, nalazimo se u situaciji u kojoj se očekuju i trebaju biti provedeni prijevremeni izbori, koji su nastali zbog, rekao bih, političke krize i možda previše lepršavosti političkih odluka pojedinaca. Sad treba iz ove krize izaći“, kazao je Pranjić.
Pročitajte još
Poštujete li Ustav Republike Srpske? Radite li u interesu Republike Srpske?
„Da. Ja radim u interesu države Bosne i Hercegovine koja je sastavljena od dva entiteta i Brčko distrikta i za sve ljude koji unutra žive, tri konstitutivna naroda i ostale“, rekao je Pranjić.
Smatrate li da ste ovlašteni u skladu sa Ustavom entiteta RS?
„Da“, odgovorio je.
Je li vam sporno to ovlaštenje, ako Milorad Dodik nije bio predsjednik entiteta u trenutku kada ga je potpisao?
„U tom trenutku jeste. Struka će se vjerojatno baviti, možda se i bavi tim. Možda najbolje da mi ne koristimo previše prostora tumačeći to što je ispravno ili što nije, što je ustavno ili što nije. Još do sada nisam vidio službene objave struke koje su to kao struka kazale i definirale šta je ustavno što nije“, ocijenio je Pranjić.
Šta mislite o apelacijama koje su i bit će podnesene?
„Rekli smo da ustav nije savršen, naravno sa svim svojim nedostacima koje svakako treba dopunjavati i naravno prilagoditi vremenu u kojem se mi trenutno nalazimo. Kontinuitet vlasti ne smije biti prekinut, nijednog trenutka. Što kažu i pravni eksperti koji se nalaze u središnjem izbornom povjerenstvu. To možete i vi pitati ili bilo ko drugi. Svakako se čeka i odluka plenarne sjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, vjerojatno još neki pravni lijek, oni koji se nalaze u tome će davati komentare i pratiti cijelu tu situaciju. Mi smo tu da osiguramo mir u ovoj državi, da ova država ide naprijed bez obzira na sve izazove i nedaće koje su nas našle. Ostale stvari u kojima se mi nalazimo, političke krize, lepršavost korištenja volje naroda kroz određene odluke – to treba vidjeti“, zaključio je.
Ko je lepršav u ovoj priči?
„Vidimo da pojedini političari, odnosno pojedine političke opcije koje su sada na svim razinama, a ušli su i formirali vlast, kako na državnoj razini, tako i na entitetskim razinama, zajedno sa jednom političkom opcijom, demokratski izabranom sa najvećim brojem glasova jednog, drugog ili trećeg naroda i sad smo mi protiv njih, jer nam oni ne valjaju, a jučer su sa tim istim ušli na tu vlast. I onda im je kriv ili HDZ, ili im je kriv SNSD.
Govorite o Trojki?
„Neću nikoga imenovati“, kazao je.
Poštujete li, priznajete li presudu suda Bosne i Hercegovine u slučaju Milorada Dodika?
„Mi smo to kazali kao jedinstveni stav u kojem smo iznijeli svoje mišljenje da se sve sudske presude, kada govorimo o državi Bosni i Hercegovini sa svim svojim nesavršenostima, trebaju poštivati“, odgovorio je.
Smatrate li da su političari stranaka koje čine Trojku iz Federacije lepršavi?
„Oni su u to vrijeme potpisali koalicijski sporazum koji je formirao vlast na nivou države BiH. Nije jasno zašto im to ne odgovara“, naglašava Pranjić.
Također je dodao da je „matematički, to bila volja građana koja je implementirana u taj izborni rezultat te da ni jedan drugi rezultat nije moguć.“
Smatrate li da ste preuzeli možda puno tereta na sebe u ovoj ulozi u kojoj se nalazite? Smatrate li da vas je negdje možda neko i žrtvovao u tom nekom dogovoru, u tom strateškom partnerstvu SNSD-a i HDZ-a?
„Ja ne bih rekao da je teret, to je mogao biti bilo tko. Mogao je to biti kolega iz drugog naroda.“
Također je naglasio da „Mi možemo govoriti o onome o čemu mi isključivo upravljamo, a to je sa svojim odlukama. Sa te strane ne mogu tumačiti tuđe odluke, niti na bilo koji način utjecati na njih, ali je situacija mogla ići u bilo kom smjeru.“
„Što se tiče tereta, u svakom poslu imamo tereta i odgovornosti. Svi koji su išli na izbore 2022. su bili svjesni da je ovo vrijeme ispred nas veliki izazov. Svjesni smo da se geopolitička situacija iz sata u sat mijenja, ali problemi se rješavaju razgovorom, dogovorom, a ne političkim prepucavanjima“, dodaje Pranjić.
Da li su vas pitali za mišljenje? Možete li nam to objasniti, ko vas je pitao, šta vas je pitao, kako je to išlo?
„Opet se vraćamo na ono isto – kontinuitet vlasti mora biti osiguran. U tom smislu, već smo imali jednu sličnu situaciju, kada je došlo do smrti predsjednika. Tada je, kao i danas, pokrenut postupak prijevremenih izbora, a funkciju vršioca dužnosti preuzeo je predsjednik parlamenta, što je u potpunosti u skladu s Ustavom Republike Srpske. Govorimo ovdje o funkcioniranju vlasti“, odgovorio je.
Šta ste dosad potpisali kao predsjednik po ovlaštenju?
„Jedan ukaz, kao i nekoliko izmjena i dopuna zakona koje su prošle kroz propisane procedure, uključujući razmatranje u Vijeću naroda i pred Ustavnim sudom. Među njima su i izmjene i dopune Zakona o policiji, kojima je određena stavka bila izmijenjena“, naglašava Pranjić.
Ukoliko vam na potpis dođu neki dokumenti koji bi mogli kršiti krivični zakon BiH kao što nam se dogodilo, šta ćete uraditi? Hoćete li potpisati nešto za što znate da je krivično djelo?
„Naravno, svjesno ih neću potpisati. Govorimo samo o situaciji, o pravnim mogućnostima i varijantama, a to je nepotpisivanje ukaza. U tom trenutku će se uključiti i pravni eksperti. Ja se nadam da te situacije neće doći“, izjavljuje Pranjić.
„Ako govorimo o svim zakonima koji kao takvi trebaju biti valjani, onda bi bio red i pravilo da svi idu u parlamentarne procedure, što se u ovoj situaciji našlo kao problem“.
“Došli smo u situaciju u kojoj postoje različita tumačenja, zbog čega ćemo sačekati odluke Ustavnog suda, a vjerovatno i Evropskog suda za ljudska prava. Nakon što odluke budu donesene, svi zajedno ćemo ih tumačiti”, naglašava.
Koga će HDZ podržati na ovim prijevremenim izborima?
„S obzirom na specifičnost situacije, u državi u kojoj se mi nalazimo, naš stav je, s obzirom da se radi isključivo o predsjedniku koji iz reda srpskog naroda, mi ostajemo tu suzdržani, i s te strane niti treba, mi se borimo 20 godina o tome kako treba legitimno neko nekoga da bira, i u tome ustrajemo pogotovo u ovoj specifičnosti ove situacije, i s te strane bilo bi nelogično da mi pozovemo za bilo koga da se glasa, tako da s te strane mi ostajemo dosljedni svom legitimnom predstavljanju, neka narod bira svoga predstavnika kom pripada, a ne neko drugi. Čuo sam određene političare iz drugih naroda koji su pozivali, rekli da će pomoći oporbu i odlučiti se, mislim da je to krivo i da to ne treba raditi jer govorimo ovdje o legitimnom predstavljanju“, odgovorio je Pranjić.
Dodik najavljuje referendum o nezavisnosti, što mislite o tom referendumu i da li biste živjeli u nezavisnoj Republici Srpskoj koja je odvojena od Bosne i Hercegovine?
„Mi smo to milion puta kazali i kazat ćemo uvijek, dejtonska Bosna i Hercegovina koja treba da pripada Evropskoj zajednici, mi se za to borimo tu i težimo, tako da s te strane mi imamo tu svoj stav i svoje mišljenje, dejtonska Bosna i Hercegovina sa svim nesavršenostima koje trebamo rješavati, to je naš definitivni stav“, kazao je.
Još jedan primjer bih voljela da prokomentirate, činjenicu da je za potpredsjednika Narodne skupštine izabran Dragomir Vasić, čovjek koji je osumnjičen za ratne zločine u Zvorniku.
„Opet kažem, nesavršenost našeg sistema. Imali smo i puno veće propuste u određenim državnim ministarstvima gdje su ljudi sada i služe određene kazne za ratne zločine, kada govorimo primarno o hrvatskom narodu koji je prošao to sve. Tako da s te strane puno je neologičnosti u cijelom sistemu Bosne i Hercegovine, tako da lično i pojedinačno ne bih komentirao. To je nesavršenost našeg sistema kojeg itekako treba riješiti, ali opet time se trebaju i mjerodavne institucije baviti“, navodi Pranjić.
Šta vam znači Briševo?
„Briševo, ja bih rekao mnogo zapušten kraj, pomalo nekad i zaboravljen. Lično ne, ali od pojedinih institucija, pravoslovnih institucija, dugo vremena se o tome nije pričalo“.
Podsjetimo samo našu javnost, radi se o jednom od najvećih zločina na teritoriji Republike Srpske nad Hrvatima.
„Jedno od, govorimo o mjestu gdje je stradalo 67 civila. Što je za nas jedan veliki hendikep, mi se na svoj dostojanstven način svake godine sjećamo”, naglasio je.
Obilježavate li to, mediji pišu da HDZ uopće ne dolazi na te godišnjice, ne obilježava to?
„Ja sam dolazio ne samo kao politički dužnostnik, nego lično porodično kao dijete na to mjesto. Ljudi koji su izgubili svoje najbliže su u neposrednom okruženju, odnosno u selu. Jedna porodica Mlinara, s kojoj smo i porodično jako bliski. Tako da s te strane kompletan emocionalni taj dio mi nosimo sa sobom dostojanstveno. Svake godine to obilježavamo i mimo datuma.“
A HDZ?
„Ja sam HDZ“.
A Vi ste kazali dolazite privatno?
„Dolazio sam i privatno prije obavljanja političkih dužnosti. Sa obavljanjem i godinu prije obavljanja svojh političkih dužnosti sam u ovo novije vrijeme inzistirao od ministra pravde, kada je to bio gospodin Grubeša, da zajedno sjednemo, da porazgovaramo sa članovima udruge koje su pokretali, koje svake godine vode, koordiniraju. Tako da s te strane su i od tog perioda, znači to govorimo od 2020. i 2021. su pokrenute pravne inicijative i naravno sada se nalazimo u fazi u kojoj još nije niko odgovarao, ali se radi svakako i pravne radnje koje su u toku“, navodi Pranjić.
Je li Čović ikada prisustuvao tom obilježavanju, je li to spominjao negdje na sastancima?
„Spominjali smo. Predsjednik Čović je itekako skrbio sve i jedno mjesto gdje su Hrvati stradali u području Bosne i Hercegovine. Često puta ne prođe ni jedan razgovor kada govorimo o obljetnicama i obilježavanjima stradanja, naročito civila, u bilo kom dijelu Bosne i Hercegovine, naročito u Republici Srpskoj, itekako imamo u potporu i predsjednik Čović je uključen u gotovo sve. Možda fizički nekad nije moguć njegov dolazak, naravno na zahtjevnost cijele situacije u Bosni i Hercegovini, ali punu potporu imamo, ne samo njega, nego kompletnih institucija u kojima sjede Hrvati kao legitimni predstavici”, odgovorio je Pranjić.
federalna.ba