Treba njemu do kuće doći večeras“.
Ovu rečenicu, koju je shvatio kao prijetnju čuo je u sali federalnog parlamenta Slaven Raguž, poslanik u Predstavničkom domu nakon njegove diskusije o radu Komisije za vrijednosne papire FBiH. Kaže da su mu u pauzi prišli Adnan Zukić, predsjednik i Esad Dželilović, član Komisije za vrijednosne papire FBiH te počeli vikati da je plaćenik.
„Oni zaključci koje sam ja na odboru prezentirao i koji su usvojeni su krajnje benigni. Ako su takvi benigni zaključci doveli do toga da oni lobiraju zadnjih dana, jer poslije su mi rekli da lobiraju, zivkaju, da sastanče, da blate mene na osobnoj razini, možete misliti kada bi se krenule stvarne reforme događati, šta bi to bilo na kraju. Ja sam dobio prijateljski savjet da se više ne „bakćem“ tržištem vrijednosnih papira, od jednog kolege, koji me zvao sutradan da izrazi podršku i kaže: Slavene nemoj se baviti ovom temom. Ne treba tu biti posebno inteligentan da se povežu stvari i ko je sve uključen.“, kaže Raguž za Žurnal.
Posljednja sjednica Predstavničkog doma federalnog parlamenta održana 25. septembra sadržavala je tačku dnevnog reda „Izvještaj o radu Komisije za vrijednosne papire FBiH za 2024. sa Programom rada i Finansijskim planom za 2025. godinu“. Izvještaj je usvojen.
„Činjenica da je Predstavnički dom značajnom većinom glasova podržao informaciju o rezultatima rada Komisije nagrada je za sve što je poduzeto još od imenovanja njenog trenutnog saziva u 2021. godini, prvo na uklanjanju negativnih pojava s tržišta kapitala, a potom i na vraćanju povjerenja građana, investitora i učesnika na tržištu“, navedeno je na web stranici Komisije, očito zadovoljnih ishodom u parlamentu.
No, to samozadovoljstvo „uklanjanjem negativnih pojava“ te „vraćanju povjerenja“ u praksi nije kompatibilno onome što se u stvarnosti odvija.
„Tržište kapitala FBiH u ovom periodu pokazuje potpuni kolaps tržišnih funkcija i gubitak osnovnih tržišnih karakteristika: likvidnosti, transparentnosti i podrške realnom sektoru. Umjesto mehanizma za razvoj i alokaciju kapitala, tržište je svedeno na servis za fiskalno zaduživanje, odnosno berza je pretvorena u “jednosmjernu pumpu” za zaduživanje javnog sektora, sa zanemarljivim učešćem privatnog sektora. Sekundarno tržište praktično ne postoji – sa svega 5,84% izdanih vrijednosnih papira se trgovalo. Investitori gube interes, jer tržište ne nudi likvidnost, transparentnost niti očekivane regulatorne uvjete. Komisija svojim postupcima nije doprinijela razvoju tržišta, već je kroz nestručne odluke učvrstila negativne trendove“, rezime je jedne međunarodne analize u koju je Žurnal imao uvid, a koja pored ostalog preporučuje, citiramo, „smjenu trenutnog saziva Komisije zbog ozbiljne štete tržišnoj infrastrukturi i povjerenju investitora“.
Prosječnom konzumentu informacija teško je shvatljiv širok opseg nadležnosti Komisije, no on je izuzetno značajan za tržište kapitala i finansijske tokove u Federaciji.
Komisiju čiji mandat traje pet godina čine predsjednik, zamjenik predsjednika i tri člana, koje imenuje i razrješava predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a potvrđuje Parlament Federacije.
Aktuelni saziv izabran je 2021. godine. Predsjednik je Adnan Zukić, njegov zamjenik je Matej Živković, a članovi su Predrag Mlađen, Esad Dželilović i Romeo Zelenika. O članovima Komisije ćemo posebno govoriti, vratimo se usvajanju izvještaja u Parlamentu.
Zastupnica Naše stranke Mirjana Marinković – Lepić se kritički osvrnula na izvještaj, koji je po njoj više esej, a ne dokument, te da nakon tri i po godine mandata navedeni problemi i zaostaci u radu nemaju opravdanje.
„Mi u stvari ne znamo šta je bilo programirano u prethodnom periodu, trebalo je reći šta je bilo predviđeno i šta je urađeno u 2024 tako ne možemo pratiti da li su urađeni određeni planovi….U jednom dijelu se kaže: trenutno stanje na tržištu kapitala posljedica je niza faktora i dugogodišnjeg nemara. Trebalo bi reći čijeg. Dalje se kaže,u programu rada, da bez obzira na sve zlonamjerne pritiske, Komisija je nepokolebljiva. Voljela bih da znam čiji su to zlonamjerni pritisci, ipak su to teže kvalifikacije ako je sve argumentovano“, navela je Marinković-Lepić.
Ona je posebno naglasila jednu izuzetno spornu činjenicu, a to je da za odluke Komisije nema drugostepenog organa. Oni koji su nezadovoljni odlukama koje su odmah izvršne, moraju pokrenuti sudski upravni postupak, koji ponekada traje godinama, a nakon čega i dobijena presuda ne može nadomjestiti propušteno na tržištu kapitala.
Ništa manje kritičan nije bio ni poslanik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž.
„Ukupan promet izgleda visok, ali to je lažni osječaj likvidnosti jer 93% posto prometa dolazi iz javnih ponuda, esencijalno državnih trezorskih zapisa, a 5,7 5 ukupnog prometa su redovna burzovna trgovina, odnosno sekundarni promet uvijek istih dionica…Promet primarnih emisija dionica u FBiH bio je praktično nula, što pokazuje nepovjerenje investitora u sustav tržišta vrijednosnih papira. Tržište vrijednosnih papira u FBiH služi isključivo bankama i zaduživanju javnog sektora, što pokazuju brojke“, zaključuje Raguž.
Po okončanju rasprave Ragužu je uslijedilo gore navedeno šokantno iskustvo.
O prijetnjama i posljedicama ukazivanja na nezakonitosti u radu Komisije za vrijednosne papire FBiH najbolje zna zamjenik Matej Živković. Nakon što je pukom srećom preživio dva oružana atentata, perfidnim igrama je udaljen iz rada Komisije iako je zvanično još uvijek zamjenik.
Treba pošteno reći da svi problemi u radu Komisije za vrijednosne papire FBIH ne datiraju sa aktuelnim sastavom. Mnogo je navoda o nezakonitostima povezanih sa Komisijom i pojedinim članovima i iz ranijih godina. Podsjetimo, prethodni predsjednik Komisije Hasan Ćelam hapšen je i optužen 2021. godine u predmetu nazvanom “Profit”, kao član organizovane grupe koja je finansijskim malverzacijama, uz pomoć „prijatelja“ iz Slovenije, „oprala“ desetine miliona samo na osnovu jedne građevinske lokacije u Sarajevu, o čemu je Žurnal iscrpno pisao. (nastaviće se)
(zurnal.info)
