Zovu ga tihi ubica: Sniziti visok pritisak je lakše nego što mislite

Visoki pritisak je čest, potencijalno opasan i podmukao problem. Zovu ga “tihim ubicom” jer ne pokazuje simptome, a najčešći je uzročnik kardiovaskularnih bolesti u svijetu.
Njemački nutricionisti kažu da se može sniziti i bez lijekova na jednostavniji način nego što mnogi misle. Tjelovježba i smanjenje stresa dobar je početak. Zdrava prehrana, poput konzumacije manje soli, također ima veliku ulogu, piše dpa.

“Patite li od visokog pritisaka, ne biste trebali konzumirati više od pet grama soli dnevno”, kaže njemački internist dr. Johannes Georg Wechsler, predsjednik Saveza njemačkih liječnika nutricionista (BDEM).

“Ako već koristite sol (natrijev hlorid), dobra je zamjena kalijev hlorid”, dodao je.

Procesuirana hrana, poput kobasica, šunke i masnih sireva često je bogata solju pa se stoga treba konzumirati u umjerenim količinama.

Ljudi s visokim krvnim pritisakom, odnosno medicinskim rječnikom hipertenzijom, trebali bi piti i što je manje alkohola, savjetuje kardiolog dr. Felix Mahfoud, glasnogovornik Njemačkog društva za srce (DGK).

Hipertenzivni muškarci ne bi smjeli piti više od 20 grama alkohola dnevno, što je otprilike pola litre piva ili četvrt litre vina. Hipertenzivnim ženama granica je upola manja.

Neki napitci, poput zelenog čaja ili sokova od šipka i cikle navodno imaju antihipertenizvni učinak. Premda su neke studije pokazale takav rezultat, on ipak nije u potpunosti znanstveno dokazan, kaže Wechsler.

Ističe da su sva tri napitka definitivno zdrava jer su dobra za krvne žile i izvor su važnih minerala i vitamina. “Sigurno vam neće štetiti”, dodaje Mahfoud.

I namirnice bogate kalijem, poput banana i datulja mogu pridonijeti sniženju krvnog pritisaka, rekao je Mahfoud. Među njima su i kivi, orašasti plodovi, krumpir, špinat i grah.

Mediteranska prehrana idealna je za pacijente s visokim pritisakom jer je bogata povrćem, voćem, ribom, maslinovim uljem, a siromašna crvenim mesom.

“Antihipertenzivni učinak mediteranske prehrane ne vidi se u par dana” i zato nije zamjena za lijekove pri teškoj hipertenziji, upozorio je Mahfoud, ali je “svakako odličan dodatak”.

“Starijim hipertenzivnim osobama pritisak treba snižavati vrlo umjereno i nipošto naglo”, rekao je Wechsler, jer bi suprotnom moglo doći do oštećenja organa. Pošto im je elastičnost krvnih žila smanjena, savršeno je prirodno da stariji imaju viši pritisak od mlađih, objasnio je.

Optimalnim pritiskom smatra se onaj od 120/80 milimetara žive, do 129/84 je normalan, do 139/89 stanje je predhipertenzije, a od 140/90 počinje hipertenzija.

Uz zdravu prehranu, važno je i izgubiti na težini kako bi se pritisak vratio u normalu. Svaki kilogram manje, malo snižava pritisak. Redovno vježbanje poput trčanja ili bicikliranja pomaže u normalizaciji pritiska.

Stres se može ublažiti tehnikama opuštanja poput joge. Ako pušite, prestanite.

“Ako živite zdravo, dobri su izgledi da se visoki pritisak neće ni razviti”, zaključuje Wechsler.

 

 

(Fokus.ba)