Požari, poplave kakve su zadesile Jablanicu, klizišta koja prijete u Starom Gradu u Sarajevu i u Maglaju… Svi smo u mislima s mještanima čiji su životi nerijetko ugroženi. A kada god to treba, ugroženima će u pomoć pristići i vrijedne dežurne spasilačke ekipe. No, jeste li se ikada zapitali ko će njih spasiti u slučaju da se situacija otme kontroli? Donosimo vam priču o projektu “Siks Sava” koji će se uskoro realizovati u Banjaluci, a koji je dio projekta jednog od najvećih istraživačkih centara u Evropi “Teknalija”.
Ponekada mjeseci i godine obuke spasilaca, vatrogasaca i drugih pripadnika spasilačkih službi nisu dovoljkne da se preduprijedi nepredviđena situacija koja dovodi do rizika od povreda ili smrtnog ishoda. U ovom slučaju upravo onih koji spašavaju živote.
“Bilo je povrijeđenih ljudi, to je normalno za ovaj posao kojim se bavimo, svi smo upoznati sa opasnostima koje ovaj poziv nosi i najvažnije je da smo dobro obučeni i opremljeni”, kaže komandir Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka Miroslav Malinić.
Jedna od mogućnosti da se zdravstveni rizici spasilaca svedu na minimum je novi projekat koji će prvi u BiH realizovati Gradska razvojna agencija Banjaluka u saradnji sa evropskim istraživačkim centrom Teknalija.
“Radiće se na testiranju dva inovativna tehnička rješenja, jedan je nosivi uređaj koji će koristiti se za praćenje zdravstvenog stanja radnika koji rade u težim uslovima, a drugo je softversko rješenje koje će se pratiti za upravljanje rizicima i intervencijama u realnom vremenu što se tiče i radnika i mehanizacije i opreme”, pojašnjava ravnatelj Gradske razvojne agencije Neven Stanić.
Priroda posla i opasnosti koje nosi sa sobom pored dobre obučenosti, prevencije, izdržljivosti samih spasilaca, dobra oprema je ključna. Iako su u Civilnoj zaštiti Banjaluke zadovoljni opremljenošću, radi se na njenom stalnom obnavljanju.
“Suština je da se izvrši rano otkrivanje faktora rizika koji mogu dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja radnika ili sposobnosti tih operativaca, a koristiće se modeli bazirani na onome što senzori izvuku podatke iz radnika, dakle radnici civilne zaštite i vatrogasci koji će imati najviše koristi”, ističe Stanić.
Nedavno je obuka i testiranje ovih uređaja izvršeno od strane Gorske službe spašavanja na Kopaoniku i pokazalo se kao djelotvorno. U Gradskoj razvojnog agenciji poručuju da se krajem januara raspisuje javni poziv, gdje će se, osim civilne zaštite, moći prijaviti i firme iz realnog sektora.
