Značaj kvalitetnog sna za zdravlje

Da li ste znali da trećinu života provodimo spavajući? Od vitalnog je značaja da sebi obezbijedimo zdrav san kako bi se oporavili od mentalnih i fizičkih napora. San i zdravlje su u tijesnoj vezi – loš san može povećati rizik od lošeg zdravlja, a loše zdravlje može otežati spavanje.
Zato ćemo u nastavku teksta govoriti o važnosti sna i šta možete uraditi da povećate njegov kvalitet, da biste odmorni i spremni zakoračili u novu svakodnevnicu.

Nauka iza fenomena spavanja

“Unutrašnji sat” reguliše ciklus spavanja, kontrolišući kada se osjećamo umorno, a kada smo budni i koncentrisani. Spoljni faktori imaju velikog uticaja na naš ritam sna.

Iz tog razloga je preporučljivo da dušek i jastuk budu što udobniji, a posteljina skrojena od prirodnog materijala koji pruža komfor i prijatnost na koži. Isto važi i za bebi dol i ženske pidžame, kao i muške, a naročito dječije. Neadekvatna tkanina koja nam je pripijena uz kožu može da izazove noćno znojenje, i samim tim naruši kvalitetu spavanja.

Svjetlost takođe utiče na biološki ritam. U mozgu se nalaze posebne nervne ćelije koje obrađuju signale kada su oči izložene prirodnom ili vještačkom svjetlu. Ovi signali pomažu mozgu da utvrdi da li je dan ili noć, pa na osnovu toga luči melatonin – hormon spavanja.

Svi možemo uticati na poboljšanje kvaliteta našeg sna jednostavnim korigovanjem navika. Samim time popravićemo raspoloženje, nivo energije, koncentraciju i našu sposobnost da budemo fokusirani na poslu.

Tokom spavanja, mozak neprestano prolazi kroz dvije različite faze sna, a to su REM i ne-REM faza.

Dok ulazite u REM san, oči se brzo kreću iza zatvorenih kapaka, a moždani talasi su slični onima tokom budnosti. Brzina disanja se povećava i tijelo postaje privremeno paralizovano dok sanjamo.

U ne-REM fazi sna moždani talasi su jako spori i postepeno upadamo u dubok san iz kojeg se teško budimo.

Kao što postoji nagon za hranom i vodom, tako postoji i nagon za spavanjem. Međutim, tijelo ne može da vas prisili da unosite hranu i piće, dok s druge strane može da vas uspava neovisno od toga da li ste za volanom ili na sastanku.

Kada ste iscrpljeni, vaše tijelo je čak u stanju da učestvuje u epizodama mikro spavanja od jedne do dvije sekunde dok su vam oči otvorene. Drijemanje više od 30 minuta tokom dana može da umanji potrebu za noćnim snom.

Zašto ljudi spavaju?

Nauka još uvijek sa sigurnošću ne može dokazati zašto ljudi spavaju. Opšte je prihvaćeno nekoliko razloga i objašnjenja za ovaj prirodni fenomen. Ono što se zna je da san pomaže mozgu da “skladišti” informacije koje upija sa svih strana tokom dana, razvrstava ih i ostavlja mjesta za nove podatke kada ustanete ujutru.

To možemo videti i sami, jer kada premalo spavamo postajemo nesposobni da obradimo ono što smo naučili u toku dana i imamo problem s pamćenjem.
Spavanje je vitalno i za sveobuhvatno zdravlje. Kada ljudi ne spavaju dovoljno, rizici po zdravlje rastu.

Pojavljuju se ili pogoršavaju simptomi depresije, visokog krvnog pritiska i migrene, a u težim slučajevima može doći do bolesti srca, moždanog udara, lošeg mentalnog zdravlja pa čak i prerane smrti.

Imunitet i metabolizam su ugroženi jer se povećava vjerovatnoća za nastanak bolesti ili infekcije.

Blaži simptomi nespavanja su nepravilne kognitivne funkcije, pa dolazi do nedostatka pažnje, zakasnelih reakcija i promjena raspoloženja. Većini odraslih osoba potrebno je najmanje 7 sati sna svake noći za normalno funkcionisanje organizma.

Ako niste zadovoljni količinom i kvalitetom vašeg sna, pokušajte da primjenite neke od pozitivne promjena u životu koje ćemo sada navesti.

Nosite odjeću izrađenu od prirodnog materijala

U tekstu iznad govorili smo da neadekvatna odjeća u kojoj spavamo može da izazove noćno znojenje i time naruši kvalitet sna. Kada spavamo, trebalo bi da nam bude što udobnije. Tkanine odjeće za spavanje mogu igrati glavnu ulogu u tome koliko dobro spavamo.

Za što ugodniji san, izbjegavajte poliesterske tkanine koje ne omogućavaju cirkulaciju vazduha, već nosite odjeću izrađenu od prirodnih materijala poput pamuka, vune i svile.

Udaljite se od ekrana pametnog telefona

Pametni telefoni su dizajnirani da nam olakšaju život i učine nas produktivnijim, pružanjem zabavnih i korisnih informacija. Međutim, kada je vrijeme da ugasimo svjetlo i pođemo na spavanje, posljednje što našem mozgu treba je još dodatnih aktivnosti.
Kada provjerite vaš telefon makar i na brzinu, stimulišete mozak koji može da prekine ili smanji lučenje melatonina.

Odlazak u krevet trebalo bi da bude opuštajuće iskustvo kojem se radujete na kraju napornog dana. Gledanjem u ekran telefona pred spavanje možemo sebi narušiti san, uslijed zračenja plavog svjetla.

Plavo svetlo ekrana pametnih uređaja je vještačko svjetlo stvoreno da oponaša dnevnu svjetlost. Izloženost plavoj svjetlosti može uticati na unutrašnji tjelesni sat i odbaciti cirkadijalni ritam. Ovaj ritam je usklađen sa svjetlom i tamom. Zbog toga se osjećamo više umorno noću kada sunce počne da zalazi, a više energičnijim ujutru kada je svjetlo.

Izlaganjem vještačkom plavom svjetlu neposredno prije spavanja narušavamo unutrašnji sat i ritam našeg tijela.

U prošlosti su ljekari ignorisali važnost kvalitetnog sna i redovnog spavanja. Sada, međutim, počinjemo da shvatamo važnost sna za dobrobit sveobuhvatnog zdravlja našeg organizma.

Spavanje je vrijeme za odmor, ali i svojevrsnu regeneraciju, odnosno vrijeme tokom kojeg tijelo naporno radi na sanaciji štete izazvane stresom, ultraljubičastim zracima i ostalim štetnim faktorima kojima smo izloženi na svakodnevnom nivou.

 

 

(Jajce Online/Željko Ranković)