Dok cijena zlata na svjetskim berzama dostiže historijske maksimume, čak do 4.400 dolara za uncu, Bosna i Hercegovina, za razliku od većine zemalja, ne može iskoristiti ni dio potencijalnih koristi koje takva globalna previranja nude.
„Naša monetarna politika je toliko sužena da ne možemo mijenjati vrijednost valute, iako je inflacija najmanje dvostruko veća nego u trenutku kada smo definisali taj odnos“, upozorava ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Forbes BiH. „Postali smo nekonkurentno tržište.“
Zlato raste, ali BiH ostaje po strani
Cijene zlata posljednjih mjeseci odražavaju svu nesigurnost savremenog svijeta, ratove, inflaciju i strah od gubitka vrijednosti novca. Dok centralne banke širom svijeta, predvođene Kinom, Indijom i Rusijom, povećavaju rezerve zlata i bježe od dolara, Bosna i Hercegovina nema gotovo nikakav manevarski prostor da reaguje na te promjene.
Razlog je jednostavan: fiksni kurs konvertibilne marke prema euru. Ovaj sistem, uspostavljen kroz valutni odbor (currency board), sprječava Centralnu banku BiH da samostalno kreira monetarnu politiku. KM mora biti potpuno pokrivena deviznim rezervama u eurima, pa se vrijednost domaće valute ne može prilagođavati tržišnim uslovima ni u inflatornim krizama, ni u periodima recesije.
„Naš sistem ne dozvoljava da koristimo monetarne alate kao što su promjene kamatnih stopa ili devalvacija valute kako bismo potaknuli izvoz i ublažili inflaciju,“ kaže Pavlović.
Skromne zlatne rezerve – propuštena prilika iz prošlosti
BiH danas posjeduje oko 3,5 tone zlata, što je relativno mala količina u poređenju sa zemljama regiona. Pavlović podsjeća da je zemlja već izgubila značajan dio potencijala nakon što je naslijeđeno jugoslovensko zlato prodano po 250 dolara za uncu – u vrijeme kada je već šest mjeseci kasnije vrijedilo gotovo duplo više.
„Ostali smo bez dragocjene rezerve koja bi danas imala višestruko veću vrijednost,“ kaže on.
Ipak, Centralna banka BiH danas zadržava dio rezervi u zlatu, prepoznajući njegovu ulogu kao simbola stabilnosti i sigurnosti.
Zlato za građane – luksuz, ne ulaganje
Za građane Bosne i Hercegovine, ulaganje u zlato gotovo da nema smisla. Na monetarno zlato u BiH se, za razliku od EU, obračunavaju PDV i carina, što ulaganje čini neisplativim.
„Zato investitori iz BiH koji žele da ulažu u zlato to rade u inostranstvu, najčešće u zemljama EU gdje nema dodatnih troškova,“ objašnjava Pavlović.
Zlato kao ogledalo, ne spas
Dok svijet reaguje na rast cijena zlata kao na signal nesigurnosti, Bosna i Hercegovina se suočava s mnogo dubljim problemom, nemogućnošću da samostalno oblikuje vlastitu monetarnu sudbinu.
„Veći problem za BiH nije što nemamo dovoljno zlata, već što ne možemo modelirati svoju monetarnu politiku,“ zaključuje Pavlović. „Kurs prema euru nas ograničava i čini izvoz manje konkurentnim. U svijetu u kojem zlato diktira povjerenje, mi smo samo posmatrači.“
Zlato, nekada simbol bogatstva i moći, danas je više ogledalo globalne nesigurnosti. A u tom odrazu, Bosna i Hercegovina vidi sve svoje ekonomske slabosti, zavisnost, nemoć i propuštene prilike.
