Zbog snježnih padavina pojedini gradovi i sela širom BiH danima su odsječeni od civilizacije, a gorski spasioci i pripadnici civilne zaštite su se i tokom vikenda probijali do starijih i bolesnih, dostavljajući im lijekove i hranu.
Deseci hiljada domaćinstava dane su proveli bez struje i vode, a mnoga su ostala i bez ikakvih veza sa svijetom.
Niko neće tražiti odgovornost
– Sistem je nesvrsishodan i nedjelotvoran. Mislim da će takav biti sve dok vlast i ljudi uključeni u sistem zaštite i spašavanja ne shvate da civilna zaštita predstavlja zaštitu ljudi, okoliša i imovine i da se ona, uz korištenje snaga i opreme, mora baviti planiranjem ovakvih događaja i pripremom za odgovor na njih.
Očito misle da je to institucija koja to ne treba da radi, već su tu, pa koliko mogu da urade, a ako ništa i ne urade, niko neće tražiti odgovornost – kaže profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić.
Svijest građana
Svaka prirodna katastrofa pokazuje da nemamo dobro opremljene strukture CZ na lokalnom nivou i da su na njihovom čelu ljudi koji ne razumiju njenu ulogu i značaj.
– Nekada se radilo s grtalicama koje su vukli konji, pa se uspijevalo, uz dobru koordinaciju, održavati prohodnost puteva. Ljudi su izlazili pa lopatama čistili, ako ništa drugo ne može. Taj sistem samozaštite se urušio, jer ni svijest građana nije na tom nivou pa da shvate da treba da se organizuju i pomognu sebi. I to opet treba da radi CZ, da bude predvodnik ovakvih aktivnosti – ističe Kržalić.
