Zavičajni muzej u Goraždu svake godine izaziva sve veći interes građana, a brojne postavke u muzeju garantuju da će svako od posjetitelja naći nešto što mu može privući pažnju.
U Zavičajnom muzeju u Goraždu pohranjen je tek mali broj predmeta iz Osmanskog perioda, a među njima su odnedavno tzv. zemljani čunkovi iz 16. ili 17. stoljeća. Radi se zapravo od dijelu vodovoda iz Osmanskog perioda koji je pronađen na lokalitetu Podvranovine.
“Čunkovi iz Podvranovine pronađeni su prilikom pripremanja terena za izgradnju vikend kuće. Pronađena su tri čunka, keramičke cijevi za vodovod kojim se dovela voda iz Podvranovine u naselje Deševa jer se vjeruje da je u Deševi postojao neki objekat, da li je bio hamam ili možda džamija do koje je trebalo dovesti vodu kako bi se mogao uzeti abdest prije obavljanja namaza. Inače, keramički odnosno glineni čunkovi spajani su sa smjesom zvanom lućum. Lućum se pravio od kreča u prahu i pamuka pomiješan sa uljem. Dužina čunkova varira od 36-37 cm i veoma su precizno izrađeni. Pored keramičkih postojali su i drveni čunkovi tzv. Tomruci. Rađeni su od borovog drveta, nažalost na našem području nema sačuvanih”, kaže Admir Džemidžić, kustos Zavičajnog muzeja.
Slične cijevi pronađene su i na prostoru Goražda na lokalitetima Osječani, Hranjen, Poljigovina, Rešetnica, Prača, Miš.
Pročitajte još
Džemidžić objašnjava da predmeti svjedoče između ostalog i o osviještenosti tadašnjih stanovnika i njihovoj brizi za čistoću i prirodu.
“Kad izlazimo iz tzv. srednjeg vijeka dolazi nam nova kultura koja nam u smislu religije zahtjeva pet pranja dnevno i sve se to moralo nekako obezbjediti, a stanovništvo je snabdjeveno vodom. Može se povući i paralela sa ovom današnjom pričom o vodi iz tunela Hranjen. Dakle, ljudi su doveli vodu i ranije sa tih lokacija, te sve lokacije su blizu i sa Hranjena i sa Podvranovine, tako da nam i ovi predmeti govore da je to bio veoma uređen sistem koji se može prepisati i danas”, kaže Džemidžić.
Brojne misterije
Slični predmeti, iz Osmanskog perioda, odnosno iz 17. stoljeća pronađeni su u Prači.
“Poznato je da je u Prači napravljen hamam u 16. stoljeću tako da je to taj period osmanske uprave na prostoru BIH i iz tog perioda je je pronađeno nekoliko stvari. U muzeju iz Osmanskog perioda imamo nešto manji broj predmeta jer uglavnom je rađeno sve od organskih materijala i ono što je sačuvano još uvijek je po kućama. Ono što imamo je novijeg datuma, odnosno iz 20. stoljeća. Ovo je jedan od rijetkih predmeta iz 16. ili 17. stoljeća, imamo još par kopči koje se nalaze u muzeju, ali sve su to manji predmeti”, kaže Džemidžić.
Zanimljivo je da je na području Goražda u proteklih nekoliko mjeseci pronađeno i dosta predmeta iz srednjeg vijeka.
“Svaka gradnja, kao što je bila gradnja zgrada za socijalno stanovanje, otkrila nam je neku misteriju iz prošlosti, pronađen je neki novi predmet prilikom iskopavanja temelja tih zgrada. Tako je pronađeno jedno koplje, dijelovi noža iz srednjeg vijeka odnosno iz 15. stoljeća, a čak se može pretpostaviti da su iz 12. stoljeća. I to se desilo kad je zemlja odvožena na različite lokacije, pa su recimo vlasnici lokalnog restorana Riverside u jednom od grumenova zemlje pronašli predmete i donirali ih muzeju što znači da vodimo brigu o našoj prošlosti i predmetima koji svjedoče o prošlosti”, ispričao je Admir Džemidžić.
Dodaje kako je zanimljiv i slučaj sa lokaliteta Poljigovine, kada je čovjek našao posudu koju je lisica izvukla na površinu.
Lisica izvukla slavensku posudu
“U jazbini lisice je bila slavenska posuda, a Slaveni ovdje dolaze u 6. stoljeću, a ova posuda može datirati iz desetog stoljeća. A kad pričamo o desetom stoljeću to su prvi počeci srednjovjekovne Bosne, prvi put se tada ona spominje, tako da su to sve svjedočanstva o naseljenosti ovih prostora”, priča Džemidžić.
Posjete Zavičajnom muzeju, od vremena kad je osnovan 2016.godine nikada nisu bile brojnije, a posebno je zanimljiva stalna ratna postavka koja svjedoči o vremenu preživljavanja stanovnika Goražda u nemogućim uslovima.
“Ona svakako privlači pažnju, kao i Most ispod mosta i predmeti oko njega, ali zanimljiv je i stariji period kao što je neoolit jer mi ovdje imamo dokaze o naseljenosti u mlađem kamenom dobu. Figurina koja je pronađena 50-tih godina potaknula je istraživanja na ovom prostoru tako da svi ti predmeti od neolitika pa ovamo kroz Rimsko doba, kroz srednji vijek govore o bogatoj prošlosti grada na Drini što je zanimljivo posjetiocima”, kaže Džemidžić.
U narednom periodu planirana je tematska izložba o prvom pomenu Goražda u srednjem vijeku čemu svjedoče i brojni dokumenti i predmeti iz srednjeg vijeka koji postoje i u dubrovačkim arhivima.
(Klix)