Search
Close this search box.

Zašto u Finskoj neki bogataši nemaju vozačku i kako je raditi kao konobar u Grčkoj?

Podijeli članak:

Razlike između skandinavskih i mediteranskih zemalja nisu samo klimatske, ekonomske, vjerske, gastronomske nego postoji cijeli mikrosvijet tradicija i mentaliteta. U prvoj epizodi nove dokumentarne serije “What's up Sjever-Jug” autor Goran Milić posjetio je četiri zemlje sjeverne i južne Europe. Na sjeveru je ekipa odabrala Finsku i Norvešku, a na jugu Italiju i Grčku.

Zanimljivo, na sjeveru pet država – Norveška, Finska, Švedska, Danska i Island – godinama zauzimaju vodeća mjesta po indeksu stabilnosti, ljudskih prava i medijskih sloboda, niskog stupnja korupcije, a visokog demokracije, pristojnih plaća i odličnog obrazovanja, dakle, sreće. Jug Europe više se percipira kao financijski zadužen, gdje jedna gospodarska kriza smjenjuje drugu, s manje odgovornosti, a više korupcije i po anketama nezadovoljniji svojim političarima i institucijama.

Goran Milić sa sugovornicima demantirao je neke predrasude o radišnijim i neradišnijim narodima.

– U Norveškoj, Švedskoj i Nizozemskoj ljudi rade relativno kratko, a u Hrvatskoj i Grčkoj relativno dugo. Kod nas je stres na poslu veći, ali radimo kraće za više novca. To nije loše, ali ozračje je malo drukčije, rekao je bivši veleposlanik Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, Hakon Blankenborg.

Statistika kaže da u EU najviše rade Grci. Tome svjedoči i mlada konobarica koja je najprije radila u svojoj domovini Grčkoj, a sada radi u Finskoj.

– Ovdje je potpuno drukčije. Nitko ne radi dulje od 9, 10 sati. I nikad ne rade sedam dana zaredom. Imaju i stanke, u Grčkoj ih nemamo mnogo, neprestano radimo, rekla je Hara Alissavaki koja je dodala da na Kreti, gdje joj je dom, ljudi rade što žele. Neki “uzimaju” novac od Vlade jer traže subvencije za uzgajanje maslina, a masline ni nemaju.

Nije ni na sjeveru sve tako bajno. Uvjerio se u to naš reporter i autor serije prolazeći pored dugog reda ispred pučke kuhinje u Helsinkiju u Finskoj, statistički godinama najsretnijoj zemlji svijeta.

A što kažu finski milijarderi? Goran je posjetio bogatog Finca, vlasnika veoma vrijednih umjetnina.

– Do 1960-ih smo bili poljoprivredno društvo. Oko 75 posto Finala živjelo je na selu, pa im umjetnost nije bila bitna. Danas nije isto kao prije 50 godina, postali smo više kozmopolitski. Nekoć smo bili istočna granica Europe, rekao je Aarne Langfors. Iznenadio je izjavom da nema vozačku dozvolu, a nema ni automobil. Nisu imali ni njegovi roditelji, ni djed.

– Moj je otac govorio da se unutar šireg područja Helsinkija jeftinije voziti taksijem. I proces dobivanja vozačke dozvole je ovdje skup, danas vozačka dozvola stoji između četiri i pet tisuća eura. U mladosti, moja obitelj nije imala auto, a imao sam malo novca. Zašto bih onda polagao za vozačku, pita se ovaj finski milijarder.

U Finskoj i bogati mogu bez automobila, u Italiji – nema šanse. Milić se u Rimu provozao taksijem i porazgovarao s jednim od vozača koji mu je otkrio kako na dan “potrubi” i do 25 puta. Usporedbe radi, u Norveškoj mu je jedan taksist rekao da trubu rabi samo jedanput godišnje.

Posjetio je i grčkog milijardera, brodovlasnika.

– Čak 90 posto robe u svijetu prevozi se morem, a samo 10 posto zrakoplovima ili kamionima. Grci ukupno prevoze čak 20 ili 21 posto te robe. No, imajmo na umu da Grci nemaju velikih brodova. A još nam nečega nedostaje: kontejnerskih brodova. Grčki brodovlasnik je zapravo morski taksist koji prevozi što god za koga god kamo god, priča Nicos Vernicos.

Kad govorimo o politici, na sjeveru se ponose demokracijom, povjerenjem u institucije i slobodnom govora. U Oslu je Goran razgovarao s predsjednikom norveškog parlamenta koji je iranskog podrijetla. Zanimljivo je da su u isto vrijeme pred zgradom parlamenta prosvjedovali predstavnici naroda Saami koji desetljećima traži svoja manjinska prava.

– Ovo je primjer demokracije. Cijenimo slobodu govora, rekao je Masud Gharahkhani.

– Nakon američkoga, naš je ustav najstariji na svijetu. Jedan od temelja tog ustava jest važnost slobode govora. Kad vodim sjednice parlamenta, svaki dan čujem norveški narod ispred. Parlament i narod vrlo su blizu, rekao je.

Kako u svakodnevnom životu, tako i u smrti, razlike između sjevera i juga su vidljive. Posjetila je tako HTV-ova ekipa groblje u Helsinkiju koje je znatno skromnije od groblja u južnim državama Europe. Na jugu Europe, spomenici su kao umjetnička djela, dok su na sjeveru individualni, mali, i svjedoče o jednakosti koja se naglašava i u životu.

A kakvo je stanje u spomenutim državama što se tiče prava manjina i što to točno smeta prosvjednicima ispred norveškog parlamenta? Odgovore na najzanimljivija pitanja o zemljama europskog sjevera i juga možete pronaći, ako ste propustili prvu epizodu serije “What's up Sjever-Jug”, besplatno na našoj platformi HRTi.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Kod Kladnja je došlo do saobraćajne nezgoda u kojoj su povrede zadobile dvije žene,...

Vrh planine Nemrut jedno je od najljepših mjesta u Turskoj za posmatranje izlaska i...

se tiče prognoze za neki naredni period, nisu nikako optimistične što se tiče proizvođačima...

Miralem Pjanić (34) je u razgovoru za talijanski Corriere dello Sport otkrio da je...

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za veljaču 2024. u Federaciji BiH iznosila...

U evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH početkom marta bilo je 338.528...