Dok u razvijenim demokratskim društvima praznici služe kao prilika za zajedničko slavlje, u Bosni i Hercegovini pojedini datumi postaju uzork podjela, te prilika za isticanje razlika. Praznici koji se slave u jednom entitetu ili jednоm narodu nisu nužno prihvaćeni od drugih naroda, pa je nedostatak jedinstvenog zakona o praznicima na nivou BiH i simbol političkih, etničkih i vjerskih podjela.
U posljednjih, skoro 30 godina, bilo je mnogo pokušaja donošenja zakona o praznicima Bosne i Hercegovine. Svi su bili neuspješni, pa tako oba entiteta, kao i Brčko Distrikt BiH, imaju svoje zakone o praznicima. Takođe, kantoni u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo, imaju svoje značajne datume za obilježavanje, koje ne praznuju kantoni u kojima su Bošnjaci većina.
Zajednički praznici i (ne)sporni datumi
Na teroritiji cijele zemlje praznuju se samo Nova godina i 1. maj. U Federaciji BiH 1. marta praznuje se Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, dok se 9. januara u Republici Srpskoj praznuje Dan Republike Srpske.
Obilježavanje Dana Republike Srpske u Banjaluci 2025. (Izvor: AP Photo/Armin Durgut)
Najviše datuma o kojim nema jedinstvenog stava je u novembru… 18. novembra u dijelu Federaciji BiH, odnosno pojedinim kantonima u kojim su Hrvati većina, obilježava se Dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg- Bosne. 21. novembar, Dan potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, praznik je samo u Republici Srpskoj, a 25. novembar Dan državnosti BiH, praznuje se samo u Federaciji BiH.
Sarajevo uoči obilježavanja Dana nezavisnosti 2024. (Izvor: AA)
Kako su nam odgovorili iz Vlade Zapadnohercegovačkog kantona, na osnovu Zakona o blagdanima i neradnim danima u Županiji Zapadnohercegovačkoj, praznik i neradni dan u ovom kantonu je i 30. maj, Dan svehrvatske državnosti.
Obilježavanje osnivanja Hrvatske zajednice Herceg- Bosne 2022. (Izvor: HDZ BiH)
Mnogo datuma jednima “bodu oči”, dok drugima predstavljaju identitetsko pitanje. U tom kontekstu, praznici postaju i političko pitanje, a ne samo kulturni događaji. U BiH postoje različite interpretacije prošlih događaja, pa stoga i praznici, koji su često direktna refleksija tih događaja, proizvode različite emocionalne i političke reakcije.
Ima li šanse za dogovor?
Sudeći prema stavovima i iskustvima političara koje smo pitali za mišljenje, šanse za dogovor o jedinstvenom zakonu o praznicima na nivou Bosne i Hercegovine, nema. Jedni kažu da se konsenzus oko praznika ne može očekivati ni u narednim godinama, a drugi, kažu čak ni u narednim decenijama…
“Pitanje praznika je jedno od pitanja koja su najosjetljivija, jer su simboli u pitanju, a simboli u BiH privlače više pažnje nego sadržaj i suština. Mislim da nije realno očekivati u skorije vrijeme dogovor oko zajedničkih praznika. Za neke će jedan datum biti simbol stradanja, a za druge simbol pobjede i bojim se da će to tako ostati. Uvjeren sam da u narednih 20-30 godina nije realan dogovor, i to pokazuje dubinu razlika koje postoje, kada se gledaju istorijski događaji. Mislim da čak ni ne treba pokušavati, svako će slaviti ono što hoće. Bolje je pustiti svakog da slavi ono što smatra da mu je važno”, kaže bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić (PDP) za Euronews BiH.
Sa druge strane, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudina Mehmedovića (Naprijed), smatra neprihvatljivim praznike koje slave isključivo Srbi i Hrvati u BiH.
“Opštepoznata je činjenica da u Bosni i Hercegovini imamo političke satelite naših susjeda, koji su i dalje na velikodržavnom političkom projektu Velike Srbije i Velike Hrvatske. Samim tim, ono što oni smatraju vrijednim i što smatraju da treba obilježavati i slaviti u BiH se ne podudara sa prihatljivim vrijednostima građana BiH. Stoga, niti 1. mart, niti 25. novembar kao Dan državnosti, očigledno nisu prihatljivi za dobar dio stanovništva u BiH. Danas, nakon toliko godina nemamo zajednički pristup u pogledu zajedničkih praznika koje bi obilježavali svi. Zbog izostavnika političke volje, upravo zbog ovih političkih satelita u Parlamentarnoj skupštini Bosni i Hercegovine, ne možemo da dostignemo odgovarajući stepen saglasnosti, kako bismo dobili zakon o državnim praznicima. Zato nije izgledno da će to se desiti u narednih nekoliko godina, s obzirom na potpuno dijemetralne stavove u pogledu značajnih datuma koji bi se mogli naći u tom zakonu”, ističe Mehmedović za Euronews BiH.
“Nije problem samo u praznicima”, tvrdi Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske Republikanske stranke.
“Pitanje praznika samo reflektuje stvarnost Bosne i Hercegovine i činjenicu da se zanemaruje stvarnost trokonstitutivne BiH, utemeljene na različitom kulturoškom i istorijskom nasljeđu tri naroda. Ko god razumije tu prirodnu stvarnost Bosne i Hercegovine, razumije zašto na primjer Republika Srpska ne slavi određene praznike koji se slave u Federaciji i obrnuto. Ovo je samo rezultat činjenice da se nameće Bosna i Hercegovina kao jedno svojevrsno multikulturalno društvo u kojem bi neko mogao ili nastojao dominirati nad drugim. U suštini, to je bio slučaj u Jugoslaviji i jedan od razloga zašto je ona propala. Mi kada krenemo poštovati jedni druge u stvarnosti i poštovati različitost kulturoškog, istorijskog i žrtoslovnog nasljeđa, onda ćemo sarađivati i nalaziti zajednički jezik na nekim stvarima, pa i slavljenju nekih praznika. Ovo je samo rezultat nametanja datuma, nametanja neke tobožnje bosanskohercegovačke ili bosanske nacije, kako to političko Sarajevo voli govoriti i onda imamo tu činjenicu da jedan dio države slavi, a drugi dio ne slavi”, kaže Raguž za Euronews BiH.
O nametanju volje jednog naroda drugim je govorila i Dušanka Majkić, nekadašnja državna parlamentarka iz SNSD-a.
“Bošnjaci neprestano nasrću da Srbi prihvate dva praznika, to su 1. mart i 25. novembar, a nikako ne mogu da prihvate 9. januar kao datum kada je Republika Srpska objektivno nastala, dok oblježavaju praznike o kojima ne postoji nikakav dogovor ni među konstitutivnim narodnima, ni među entitetima. To je poražavajuće. Dakle, 1. mart kao praznik proglašava jedan od dva entiteta i dva od tri konstitutivna naroda. Zato to nije i ne može biti praznik za Republiku Srpsku. Bošnjaci i Hrvati su na referendumu 1992. godine glasali za nezavisnost BiH od Jugoslavije, na kojem Srbi nisu učestovali. Srbi su se plebiscitarno izjasnili da su za ostanak u Jugoslaviji”, kaže Majkićeva za Euronews BiH.
Ona dodaje da će za Srbe, 1. mart uvijek biti dan kada je počeo rat i stradanje stanovništva.
“Uzalud bošnjački političari nastoje da od 1. marta i 25. novembra naprave državne praznike. Na nivou BiH je u nekoliko navrata bila priča na tu temu, godinama se ponavljala, ali naše političke razlike su velike. Dakle, nema dogovora na nivou BiH, niti će ga biti”, tvrdi Majkićeva.
(euronews.com)
