Zašto padamo u nesvjest?

Podijeli članak:

Neuroni u mozgu su poput vrlo razmažene djece. Treba im kiseonik i šećer, i to odmah, objašnjavaju naučnici…

Zbog vrućine, gladi, niskog pritiska, predugog stajanja, pogleda na iglu ili krv, postoji bezbroj razloga zbog kojih se svako od nas bar jednom u životu onesvjestio, ali to šta tačno izaziva ove kratkotrajne gubitke svijesti koje naučnici nazivaju ‘sinkopama’ već je dugo nepoznanica za kardiologe i neurologe.

Nedavno su istraživači otkrili nervnu putanju koja kontroliše taj proces, a uključuje i ranije nepoznatu grupu senzornih neurona koji povezuju srce s moždanim stablom. Studija, objavljena u časopisu Nature, ukazuje na to da aktiviranje spomenutih neurona čini laboratorijske miševe nepokretnima gotovo odmah, nakon čega sledi manifestacija simptoma uočenih i za vrijeme sinkope kod ljudi, poput brzog širenja zjenica i prevrtanja očima u očnim dupljama.

Autori ukazuju na to da je upravo ovakva nervna putanja ključna za razumijevanje nesvjestice uz ranije saznanje po kojem je ona posljedica smanjenog protoka krvi u mozgu.

“Dolazi do smanjenja protoka krvi, ali istovremeno postoje posebni dijelovi u mozgu koji to kontrolišu”, pojasnio je naučnik s Kalifornijskog univerziteta u San Diegu i koautor studije Vineet Avgustin i dodao da proučavanje ovih putanja moglo bi da podstakane nov pristup lečenju kardioloških uzroka sinkope.

Novi neuroni

Mehanizmi koji kontrolišu kako i zbog čega ljudi padaju u nesvest već su zagonetka za naučnike delom i zbog toga što se uglavnom fokusiraju na proučavanje srčanog mišića ili mozga, ali izolovano.

Autori ove studije razvili su nove alate koji ukazuju na koji način ova dva sistema deluju međusobno, odnosno kakva je njihova interakcija.

“Sada znamo da u srcu postoje receptori koji će, kada se aktiviraju, ‘isključiti’ rad srca”, kazao je Jan-Gert van Dijk, klinički neurolog iz Holandije.

Ljudi se obično brzo oporave od sinkope.

“Neuroni u mozgu su poput vrlo razmažene dece. Treba im kiseonik i šećer, i to odmah”, pojasnio je van Dijk.

“Vrlo brzo prestaju da funkcionišu ako im uskratite dotok kiseonika ili glukoze”, dodao je.

Ove nervne ćelije počinju da umiru nakon otprilike dva do pet minuta bez kiseonika, ali sinkopa obično traje manje od 60 sekundi.

“Ako ponovo dodate kiseonik, jednostavno će nastaviti s radom, i to jednako brzo”, pojasnio je van Dijk.

Prevencija

Kada osjetite da ćete se onesvjestiti što prije sednite ili legnite. Ako ste napolju i nemate gdje to da uradite, jednostavno čučnite. To će pomoći da se krv što prije transportuje do mozga.

Ujutru obavezno doručkujte i nikad ne ustajte naglo iz kreveta.

 

 

(nezavisne)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Život ljudi je postao potpuno umrežen, usljed čega se granice online prostora i stvarnog...

U Bosni i Hercegovini djelomično vedro. Po kotlinama će biti magle ili niske oblačnosti....

Pripadnici njemačke Savezne policije sinoć su priveli državljanina Bosne i Hercegovine kod kojeg su,...

Dvije teže povrede na radu koje su prijavljene istarskoj policiji dogodile su se protekla...

Austrijska kompanija ASTA počinje s izgradnjom fabrike u Bosni i Hercegovini, tačnije u Cazinu. 

Na društvenim mrežama kruži šok snimak na kom se može primjetiti kako folker Radiša...