Zapošljavanje osoba s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavlja zakonsku obavezu za poslodavce, ali i snažan mehanizam za izgradnju inkluzivnog i održivog tržišta rada.
U skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavci na otvorenom tržištu rada, uključujući državne organe, javne ustanove i javna preduzeća, dužni su zaposliti najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 zaposlenih. Ukoliko tu obavezu ne ispune, obavezni su mjesečno uplaćivati Fondu poseban doprinos u iznosu od 25% prosječne plaće u Federaciji BiH za svaku osobu koju su bili obavezni zaposliti. Zapošljavanjem osobe s bilo kojim procentom invaliditeta na svakog 16. zaposlenog, poslodavci na godišnjem nivou uštede cca 4.800,00 KM, prema prosječnoj plaći iz 2025. godine.
Sredstva prikupljena po ovom osnovu vraćaju se kroz poticaje za zapošljavanje i samozapošljavanje, profesionalnu rehabilitaciju, prilagodbu radnih mjesta i kontinuiranu podršku zaposlenim osobama s invaliditetom. Poslodavci koji ne podliježu obavezi iz člana 18, ali imaju mogućnost zaposliti osobe s invaliditetom, ostvaruju pravo na zakonom propisane stimulacije i povlastice, uz obavezu mjesečne uplate 0,5% od ukupnog iznosa bruto plaća, osim ako zapošljavaju osobe s invaliditetom u skladu sa zakonom.
Primjeri iz prakse
Pozitivna iskustva iz prakse potvrđuju da inkluzija donosi mjerljive rezultate. Marija Lučić, direktorica JU Starački dom Tomislavgrad, ističe da se osoba koja je bila zaposlena, naravno, socijalizirala te je puno pomogla i u okruženju doma i u svom radu u domu, odnosno mnogo posla je obavljeno u domenu onoga što je ona mogla izvršiti.
Upravo takvi primjeri s terena dodatno naglašavaju značaj sistemskog pristupa i dosljedne primjene zakonskog okvira, na što ukazuje i rukovodstvo Fonda. Direktor Fonda, Ahmet Baljić, naglašava potrebu za dosljednom primjenom zakona. „Za Fond je izuzetno važno da što prije bude usvojen zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, prevashodno iz razloga što još uvijek imamo nemali broj poslodavaca koji ne poštuju relevantne zakonske obaveze, ne zapošljavaju adekvatan broj osoba s invaliditetom, a pritom i ne uplaćuju posebne doprinose.“ Dodaje da Fond sve mjere i aktivnosti realizuje pretežno iz sredstava prikupljenih po osnovu posebnih doprinosa te upozorava da bi bez adekvatnog zakonskog rješenja mogli biti ugroženi postojeći programi podrške.
Privatni sektor
S druge strane, iskustva iz privatnog sektora pokazuju da inkluzija nije samo regulatorna obaveza, već i razvojna strategija. Na značaj univerzalnog pristupa ukazuje i Vedad Vajzović, predsjednik centra „ProReha“ i direktor „Greens“ d.o.o. „Kompanija je od početka prilagodila sam proces proizvodnje osobama s invaliditetom, jer nam je to u principu bio i cilj – da pokažemo da svako radno mjesto može biti inkluzivno, da svako radno mjesto može biti mjesto za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Sve što radimo, radimo po principu univerzalnog dizajna, da je prilagođeno osobama s invaliditetom, ali i svakom drugom bez invaliditeta koji ima određene poteškoće u samom radnom procesu.“
Takav pristup potvrđuje i širu društvenu dimenziju ove teme, o kojoj govori Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta d.d. Sarajevo, ističući da inkluzija nadilazi poslovne okvire i postaje pitanje kolektivne odgovornosti.
Efikasnost sistema
Podaci potvrđuju efikasnost sistema: 8.079 dodijeljenih poticaja, 1.432 osobe obuhvaćene rehabilitacijskim programima, 7.331 finansirani ili sufinansirani program te 3.787 zaposlenih osoba s invaliditetom koje ostvaruju kontinuiranu novčanu podršku.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom tako se potvrđuje kao model koji istovremeno jača poslovne performanse, reputaciju i društvenu odgovornost, ali prije svega osigurava pravo na rad i dostojanstvo onima kojima je podrška najpotrebnija.
