Zakon koji bi trebao razdvojiti aktivne od pasivnih tražilaca posla – spreman, ali će, po svemu sudeći, još pričekati.
Naime, upućen u proceduru, stopiran u Domu naroda. Najavljen kao reforma tržišta rada, ipak, presudila politika i koalicija. U nastavku analiza promjena koje je trebao donijeti.
Prema posljednjima podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, na evidencijama kantonalnih službi bilo je više od 257 hiljada nezaposlenih. Koliko je od ovog broja aktivnih, a koliko pasivnih tražilaca posla, za sada je nepoznanica jer kantonalne službe ne vode tu evidenciju. Cifrom se trenutno samo špekuliše.
“Mi u ovom trenutku imamo preko 250.000 nezaposlenih osoba. Ja uvijek kažem da je taj broj lažan obzirom da otprilike 2/3 tih osoba, ljudi na službama i zavodima uopšte ne traži posao”, izjavio je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH (NiP).
“Naša je procjena, mi smo radili neke analize da otprilike ne više od 1/4 su aktivni tražioci posla. Svi drugi su u stvari prijavljeni na zavodu kako bi ostvarili određena prava”, navodi Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.
Tačan odgovor na ovo pitanje trebao je dati Zakon o posredovanju u zapošljavanju i materijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Međutim, Nacrt ovog zakona nije prošao glasanje u Domu naroda, pa ćemo tako na zakon koji je želja poslodavaca, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike te Službi za zapošljavanje još sačekati.
Između ostalog, Nacrtom zakona bi osobe, za koje se utvrdi da ne traže posao, odbiju odgovarajući posao tri puta u okviru stečenog zanimanja, odnosno, stručne spreme i radnog iskustva u okviru stručne spreme, bez opravdanog razloga, izgubile status nezaposlene osobe. Imajući u vidu da veliki broj nezaposlenih upravo putem službi za zapošljavanje ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, javila se bojazan da bi gubitak statusa aktivnog tražioca posla sa sobom povukao gubitak i ovog prava.
“Zaista tu sad ima mnogo spinova koji su se pustili u javnost poput jednog da će oni svi nezaposleni ostati bez zdravstvenog osiguranja što je potpuna laž. To nijednim slovom, nijednim zarezom, nijednim članom tog zakona nije na taj način definisano”, dodaje Delić.
“Ukoliko ne žali. Ako odbije 2-3 puta posao onda ga jednostavno prebacite na pasivne. On i dalje ima pravo na zdravstveno osiguranje, neće ostati bez tih benefita, ali poslodavci više ne računaju na njega, jer on jednostavno ne želi posao ili jednostavno ne želi neke poslove”, objašnjava Smailbegović.
Spomenutim nacrtom bilo je predviđena i uspostava programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije. Podsjetimo, Nacrt zakona prošao je Zastupnički, ali ne i Dom naroda Federalnog parlamenta. Nakon toga, ministar Delić prozvao je delegate koji su odbili podržati zakon. Na kritike je uzvratio predsjedavajući Doma naroda Tomislav Martinović koji je poručio da je ustavno pravo delegata da glasaju po vlastitoj savjesti.
(akta.ba)
