Search
Close this search box.

Vlast nastavlja sa zaduživanjem po visokim kamatama

Podijeli članak:

Kreditni rejting Bosne i Hercegovine B3 sa stabilnim izgledima ostaje nepromijenjen – zvanična je ocjena međunarodne rejting agencije Standard and Poors.

Stabilan izgled odražava otpornost izgleda za ekonomski rast BiH, kao i povoljan fiskalni položaj koji očekujemo da će trajati tokom sljedećih nekoliko godina, saopštili su iz agencije. Šta znači ocjena B3, a šta stabilnost te ocjene?

„To znači da ne očekuju neke negativne makroekonomske pokazatelje u narednih godinu, što je pozitivna vijest. Ipak, ta ocjena je špekulativnog karaktera. I govori nam da oni vide Bosnu i Hercegovinu kao vrlo nesigurnu zemlju, trenutno je u poziciji kao što je bila Grčka u onoj krizi ili u rangu loše kompanije sa Zapada, odnosno svaka bolja firma sa Zapada ima bolji rejting od BiH“, poručuje Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.

Da je Bosna i Hercegovina pravna i ekonomska država, kao što se na djelu pokazalo da nije, ovaj kreditni rejting bi se mogao iskoristiti da se ubrzaju reforme i privredni rast. O rastu kreditnog rejtinga nema ni govora, a ako se pojačaju unutrašnji politički sukobi, sve se mijenja i ocjena ide prema dole.

„Bosna i Hercegovina i dalje ostaje država i tržište špekulativnog kapitala. I gdje rizici značajno prevazilaze sve u dijelu kreditnog rejtinga“, poručuje Igor Gavran, ekonomista.

Kreditni rejting koji zadržava stabilnost ionako niske ocjene znači i visoke kamate na kredite koje Bosna i Hercegovina uzima. Zemlje koje imaju kreditni rejting i veći od BiH, poput Jamajke, Honudrasa i Albanije, emituju petogodišnje obveznice po kamatama od 3,5 do 6,7 odsto.

Dok na primjer Senegal, koji ima isti rejting kao BiH, zadužuje se po kamatama od 6,25 odsto na inostranom tržištu.

„S obzirom da smo mi taj B3, i dalje možemo očekivati emitovanje svih obveznica po visokoj kamatnoj stopi, ali i sve kompanije koje hoću da izađu na ino tržište ili privuku te investitore u BiH, plaćaju veće kamate stope nego zemlje koje imaju dobar kreditni rejting“, kaže Marko Đogo.

Prema navodima analitičara, do novog povećanja kreditnog rejtinga u narednih godinu dana može doći samo ukoliko se postigne donošenje političkih odluka zasnovanih na konsenzusu i dobrom političkom ambijentu. Što, očigledno, nije izvjesno.

(BN) Foto: BN

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka