Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako bi do 2050. godine 10 miliona ljudi moglo umrijeti, jer se neće imati čime liječiti. Upotreba antibitotika raste kako u Europi i svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. BiH je i dalje u europskom vrhu po količini antibiotika koje građani uzimaju na svoju ruku. O odgovornoj upotrebi antibiotika za Novi dan je govorila dr. Maja Ostojić, specijalistica medicinske mikrobiologije s parazitologijom, voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Podsjetila je i na podatke iz predpandemijske 2019. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija zabilježila čak 5 miliona slučajeva bolesti uzrokovanih upravo rezistentnim mikroorganizmima.
Ko je kriv?
“Svi smo pomalo krivi, od liječnika koji od straha ili opreza propisuju lako antibiotik, iako svjesni da ne bi trebali. U pandemiji koronavirusa je to bilo katastrofa, bile su poharane ljekarne, pacijenti pokupovali sve što se imalo kupiti, od rukavica, maski alkohola, paracetamola do antibiotika. Antibiotik azitromicin je planuo da ga nije bilo kupiti. Liječnici su se suočili s novom bolešću, nisu znali šta ih čeka, znali su da se radi o virusu, ali ipak su davali unaprijed antibiotik ako se nešto desi, što apročutno nije bilo potrebno”, podvukla je Ostojić.
A koliko nas je upravo period pandemije koronavirusa unazadio u smislu prekomjernog korištenja antibiotika? Ostojić opet navodi primjer antibiotika azitromicin, koji je bio izuzetno dobar antibiotik, ali da je u postpandemijskom periodu mnogo bakterija postalo rezistentno na njega, jer se nekontrolirano uzimao.
Također, ističe, tu je i poznati antibiotik pembritin, kojeg su pacijenti uzimali “na svoju ruku”.
O svijesti upotrebe antibiotika kod stanovništva navodi primjer koji dosljedno ilustruje navike kod većine.
“U Zavodu za javno zdravstvo svake godine se organizira edukativna radionica o racionalnoj uptorebi antibiotika, pa svake godine imamo druge učesnike, jedne godine studenti Medicinskog fakulteta u Mostaru su proveli anketu među slučajnim prolaznicima – njih 500, s 15-ak pitanja u vezi s upotrebom antibiotika. Jedno od pitanja je bilo: Kako ste došli do antibiotika? i bilo je ljudi koji su rekli: Ostalo mi od prošli put. Vrlo je niska svijest o racionalnoj upotrebi antibiotika i potrebno je kontinuirano vršiti eduakciju”, naglasila je Ostojić.
