Veterani u BiH: Oružjem zveckaju oni koji nisu iskusili strahote rata

Rat nikada ne treba biti opcija za rješavanje sporova, kaže Miro Šikarac, veteran Vojske Republike Srpske (VRS), komentirajući tenzije koje je izazvala najava predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da će otcijepiti bh. entitet Republika Srpska, i prijetnje Bakira Izetbegovića da bi takav postupak zemlju ponovo gurnuo u rat, 25 godina nakon što je u Bosni i Hercegovini okončan sukob, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, s oko 100.000 mrtvih.

“Čak i spominjanje rata izaziva mučninu“, kaže ovaj veteran iz Prnjavora.

Ali, ne samo Šikarac, i neki pripadnici Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), poput veterana iz Zavidovića Asima Parlića ili veterana iz Brčkog Mirka Zečevića Tadića, također kažu da političari u Bosni i Hercegovini ne bi trebali prijetiti novim sukobima, već bi se trebali okrenuti ekonomskom oporavku zemlje, koja je jedna od najsiromašnijih ekonomija u Evropi.

“Mislim da 90 posto veterana dijeli naše mišljenje. Ljudi jednostavno žele da žive i miru nakon svega“, kaže Zečević Tadić.

Veterani vjeruju da oružjem ponovo mogu “zveckati” samo oni koji nisu iskusili ratne strahove.

Nacionalne teme važnije od ekonomije

Dva i po desetljeća nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini, vođenog između VRS-a, Armije Bosne i Hercegovine i HVO-a od 1992. do 1995. godine, nacionalna pitanja u odnosu na životni standard građana i dalje dominiraju u platformama sve tri vladajuće nacionalne političke stanke; Stranci demokratske akcije (SDA), koja predstavlja Bošnjake; Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji predstavlja bosanske Srbe; Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) Bosne i Hercegovina, koja predstavlja Hrvate.

Za ekonomski neuspjeh u zemlji jedna strana će uvijek optužiti drugu, ali najčešće bez uvjerljivih dokaza. Tako loš politički ambijent uzrokovao je nakon rata masovna iseljavanja mladih ljudi iz zemlje. Bosnu i Hercegovinu je napustilo više od pola miliona ljudi u periodu od 2013. do 2019. godine, prema Anketi o radnoj snazi, koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovin i Unija za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini.

Bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovinei potpredsjednik opozicione Partije demokratskohg progresa (PDP) Igor Crnadak rekao je u nedjelju da su posljednje tenzije u Bosne i Hercegovine dogovor između SNSD-a i SDA. Smatra da te dvije stranke pokušavaju pomoći jedna drugoj pred opće izbore 2022. godine, kada su njihove vlade suočene s brojnim problemima, uključujući enormna zaduživanja.

Slične optužbe su upućene i iz drugih opozicionih političkih partija, uključujući Srpsku demokratsku stranku (SDS) i Socijaldemokratsku partiju (SDP) Bosne i Hercegovinea, koji ponovno zveckanje oružjem, između ostalog, vide i kao paravan za neuspješnu borbu SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH protiv korona virusa, uključujući i činjenicu da je Bosna i Hercegovina među pet zemlja u svijetu s najvećom smrtnosti na milion stanovnika, prema web stranici Wordlometers.info.

Nekad neprijatelji, danas za istim stolom

Nasuprot populističkim političarima, veterani odbacuju mogućnost novih sukoba. Neki od njih, okupljeni oko Udruženja za podršku ratnim veteranima, porodicama i žrtvama rata u Bosni i Hercegovini “Pravi požar” iz Dervente, na sjeveru zemlje, zbog toga vlastitim iskustvom i vrlo intenzivno svjedoče da rat donosi samo patnju i zlo, a nikada rješenje problema.

To udruženje, koje je ispočetka djelovalo kao jednonacionalno, okupljajući veterane VRS-a, pomažući da se oni i njihove porodice lakše izbore s postratnim traumama, sada okuplja i veterane druge dvije vojske, Armije Bosne i Hercegovine i HVO-a. Jedna od njihovih glavnih zadaća je ratna iskustva potpuno dosljedno prenijeti na mlade ljude, kako bi im pokazali da ratovi ne rješavaju probleme. Buduće generacije veterani educiraju o tome kakve strahove ljudi proživljavaju tokom sukoba, ali i o strašnim posljedicama koje rat ostavlja na porodicu i cijelo društvo. Mnogi od veterana su iz rata izašli bez dijelova tijela.

Veterani računaju na to da će neki od mladih ljudi s kojima razgovaraju postati političari, ili neki drugi javni funkcioneri, koji će u budućnosti kreirati politiku u zemlji. Njihovi već razvijeni antiratni stavovi bit će ogroman doprinos izgradnji mira.

“Mnogi skrivaju pravu istinu o ratu, čak i od članova svojih porodica“, kaže Spasoje Kulaga, veteran VRS-a i predsjednik Udruženja “Pravi požar”.

“Mi o ratu ipak kazujemo istinu, a to je da je rat najveća nesreća koju jedan čovjek može doživjeti. I ne mislimo da neko drugi ima veći kredibilitet pričati o tome.“

“Svi pričaju o ‘našoj’ strani kao o nečemu svetom i kažu da su drugi zaslužili ono što im se desilo. To je pogrešan pristup. Mi želimo reći da su i na drugoj strani ubijeni ljudi koji imaju svoje porodice, svoju djecu i majke“, kaže Kulaga.

Generacije koje će odbaciti rat

Veterani su posljednjih godina uradili više od stotinu radionica s mladim ljudima širom Bosne i Hercegovine. Kulaga citira poruku jedne djevojke, koje se često prisjeća, jer ga potiče i daje mu nadu: “Mi vjerujemo da svi zajedno – i veterani, i mladi – možemo spriječiti i zaštititi naredne generacije, kako bi mogle živjeti u miru i nenasilju.“

Entitetski parlamenti te Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, u kojima većinu imaju nacionalne političke partije, još uvijek odbiju podržati veterane i njihove napore u izgradnji mira. Organizacija “Pravi požar” za sada pomoć dobija od međunarodnih donatora, poput američkog USAID-a, Međunarodne organizacije za migracije (IOM), OSCE-a ili njemačke Fondacije “Konrad Adenauer”, ali ne i od domaćih vlada.

“Iskustva koja mi imamo morala bi čuti i djeca u školi, ali to se još uvijek ne dešava“, kaže Kulaga.

 

(AL JAZEERA)