Search
Close this search box.

Ustavni sud BiH i pravo preče jurisdikcije

Podijeli članak:

Najvažnije pravosudno-političko pitanje u Bosni i Hercegovini ponovo je u centru pažnje. Od 1. januara Zlatko Knežević, jedan od sudija iz Republike Srpske, više nije sudija Ustavnog suda zbog penzionisanja izazvanog političkim pritiscima, odnosno zaključka koji je sredinom godine usvojila Narodna skupština RS, a kojim se traži povlačenje sudija iz RS. S obzirom da je godinu ranije penzionisan drugi sudija iz ovog entiteta Miodrag Simović, a ne njegovo mjesto Narodna skupština nije izabrala nasljednika, Ustavni sud će sada ostati bez sudija iz RS, što će biti dodatni alibi za napad na sve odluke ovog pravosudnog organa.

„Pitanje o Ustavnom sudu BiH postalo je najvažnije pitanje u Bosni i Hercegovini. Sve većinske odluke donose se protiv Srba i Republike Srpske. Racionalno je ne birati naše predstavnike u Ustavnom sudu i ne dati legitimitet za donošenje odluka protiv nas“, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik u zadnjoj u niz izjava o ovoj temi.

Sudije Ustavnog suda BiH

Sudije Ustavnog suda BiHFoto: Klix.ba

„Povucite se i pomozite BiH”

To u praksi znači da RS nema namjeru da se bavi pitanjem funkcionisanja Ustavnog suda, dok, kako kažu, ne bude usvojen Zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim se iz ove pravosudne institucije izbacuju strane sudije.

Ustavni sud BiH čini devet sudija, od kojih četiri bira Federalni parlament, dva Narodna skupština RS, dok trojicu sudija imenuje Evropski sud za ljudska prava. Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić pisao je i međunarodnim članovima Ustavnog suda BiH Anđeliki Nusberger, Helen Keler i Ledi Bianku, pozivajući ih da u skladu sa Ustavom BiH podnesu ostavke i na taj način, kako je naveo, pomognu Bosni i Hercegovini da ostvari reformu Ustavnog suda koja je jedan od 14 prioriteta koje je Evropska unija stavila pred zemlju.

„Mi smo ranije upozorili da BiH ne može ovako da funkcioniše preglasavanjem sudija iz Republike Srpske“, rekao je Stevandić, navodeći da RS ne želi imenovati sudije kao ukras nego one koji će raditi svoj posao.

„Vaša ostavka bi pokazala da vam je stalo do Bosne i Hercegovine i da ne želite da budete prepreka njenoj evropskoj budućnosti“, naveo je Stevandić u pismu.Željko Komšić: Na zastupnicima Parlamenta Federacije je istorijska odgovornost

Željko Komšić: Na zastupnicima Parlamenta Federacije je istorijska odgovornostFoto: Andrej Isakovic/AFP/Getty Images

Između čekića i nakovnja

Između imenovanja sudija iz Republike Srpske i Federacije stoji novi Pravilnik, kojeg je Ustavni sud donio nakon političkih pritisaka i mogućnosti da ova institucija ostane bez potrebnog broja sudija za kvorum. Izmijenjeni Pravilnik podrazumijeva da se odluke mogu donositi bez sudija koje su birali entitetski parlamenti, a pored problema sa imenovanjem sudija iz RS, postoji problem imenovanja sudije iz Federacije koji se generiše između partija u Federaciji.

Od početka godine postignut je načelan konsenzus unutar stranaka Trojke i HDZ-a BiH o imenovanju Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda. Međutim, partije opozicije koje čije radna tijela u parlamentu Federacije, opstruisale su u nekoliko navrata njegovo imenovanje, zbog, kako su naveli „bliskosti sa HDZ-om”.

Da prednost treba dati struci ispred političke opredijeljenosti, ranije je rekao hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić, koji je apelovao na stranke Trojke da „sačuvaju dignitet Ustavnog suda time što neće ispunjavati političke želje Dragana Čovića“.

„Na zastupnicima Parlamenta Federacije je istorijska odgovornost. Pogrešne odluke neće se moći ispraviti ni za dvije decenije, a posljedice po državu mogu biti i veće od onih kakve se u ovom trenutku zamišljaju“, rekao je ranije Komšić, što je bilo i mišljenje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Može li Ustavni sud BiH funkcionisati bez sudija iz RS?
Može li Ustavni sud BiH funkcionisati bez sudija iz RS?Foto: Klix

Ulje na vatru

Ukoliko se ubrzo ne pronađe rješenje, Ustavni sud BiH bi se mogao naći u još većem problemu, jer bi sa sadašnjih šest (tri stranca i tri iz Federacije), mogao ostati sa svega pet sudija. Seada Palavrić u penziju ide 2024., Mirsad Ćeman godinu kasnije, a Valerija Galić 2026. godine.

Ustavni sud BiH može funkcionisati bez sudija iz RS, mišljenja je stručnjak za ustavno pravo, Nurko Pobrić.

„Ustavni sud može odlučivati sa šest sudija, sada kada Knežević ode u penziju. Naravno, rad suda biće otežan jer je taj broj negdje na granici, ali može donositi odluke“, kaže Pobrić, navodeći da je odluka o imenovanju u ovom slučaju politička i nema veze sa sudijama Ustavnog suda. Pobrić smatra da će kočenje imenovanja iz RS biti alibi za vlast u Banjaluci.

„To zavisi od entitetskih parlamenata koji imenuju sudije. Imamo sada iz Federacije jednog sudiju kojeg treba imenovati i mislim da će on biti imenovan. Iz RS neće da imenuju sudije, a onda će kao pozivati da taj sud nije legitiman, iako su se sami doveli u tu situaciju“, kaže Pobrić.

S druge strane, pravni stručnjaci iz Banjaluke stava su da je neophodna promjena zakona koji bi regulisao rad Ustavnog suda BiH. Trenutni sastav Ustavnog suda i njegova nadležnost sve više BiH karakteriše kao saveznu državu, mišljenja je profesor ustavnog prava Mile Dmičić, upozoravajući da se na taj način mijenja uloga Republike Srpske i Federacije BiH.Milorad Dodik i Dragan Čović

Milorad Dodik i Dragan ČovićFoto: Dragan Maksimovic/DW

Čović i Dodik, rame uz rame

„On (Ustavni sud BiH op.a.) svojim odlukama doprinosi razgradnji i stvaranju okvira koji je više usmjeren ka centralizaciji ove države, uz pomoć i učešće stranih sudija“, kaže Dmičić, ističući da zahtjev iz RS predstavlja poziv ka vraćanju izvornim dejtonskim načelima.

„A što se tiče njegove perspektive budućeg rada, izostanak učešća sudija iz RS direktno se može posmatrati kao ograničenje njegovog ustavno-pravnog statusa, te legaliteta i legitimiteta njegovih odluka“, kaže Dmičić, što je i stav političara iz Republike Srpske, koji poručuju da penzionisanjem sudije Zlatka Kneževića 1. januara „prestaje legitimitet Ustavnog suda“.

Savezništvo Milorada Dodika i Dragana Čovića zasijalo je i po pitanju Ustavnog suda BiH. Iako je ranije bio neodređen po pitanju stranih sudija, govoreći „da ono što će biti dobro za sve u BiH, treba da se implementira“, sada je jasno stao rame uz rame sa zvaničnom Banjalukom. Poručuje da BiH ne može ući u pregovarački proces sa EU sve dok su stranci u institucijama pravosuđa i u Ustavnom sudu BiH.

„Svi u BiH su saglasni da stranci moraju otići iz Ustavnog suda, ali i dalje se vode rasprave oko termina njihovog odlaska“, rekao je Čović.

Srpski predstavnici u Savjetu ministara predstavili su koalicionim partnerima i strankama Trojke prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim se strane sudije brišu iz ove institucije. Međutim, radna grupa, koja je formirana kako bi se stavovi usaglasili, još nije dogovorila prihvatljivu verziju. Dok je zakon na čekanju, a po onom što kaže jedan od lidera Trojke Elmedin Konaković (Narod i pravda), saglasnost teško da će biti postignuta u ovakvim političkim okolnostima.

Proslava Dana RS koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim
Proslava Dana RS koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnimFoto: Miomir Jakovljevic/Anadolu Agency/picture alliance

Sud, Izborni zakon, imovina i Dan RS

„Pitanje da li strane sudije treba da odu jednog dana ili treba da odu sad. Način promjene ili formulacije Ustavnog suda, Bošnjaci koji imaju preko 50 odsto… Ako govorimo o etničkom sazivu, onda očekujemo da Bošnjaci imaju pola Ustavnog suda. Ako ne govorimo o etničkom, spremni smo govoriti o drugim formulama“, rekao je Konaković, stavljajući u taj kontekst pitanje sjedišta apelacionog vijeća Suda BiH o kojem nema dogovora, jer srpski predstavnici žele da to bude isključivo u Banjaluci.

Iako jedno od gorućih pitanja, Ustavni sud BiH je samo vrh ledenog brijega u moru političkih problema koji su aktuelni na domaćoj sceni. U nekoliko narednih dana najavljeno je nametanje izmjena Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika Kristijana Šmita, ukoliko izmjene ne budu uskoro usvojene, što se kako sada stvari stoje, neće desiti. Takođe, indirektno je najavljeno nametanje Zakona o državnoj imovini, na šta će, kako je poručeno iz Banjaluke, Republika Srpska odgovoriti secesijom. I na kraju, upravo u tom periodu, održaće se i proslava Dana RS 9. januara, kojeg je upravo Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Na obilježavanje je upozoreno iz OHR-a, odakle traže reakciju pravosudnih institucija.

 

 

(DW)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Kod Kladnja je došlo do saobraćajne nezgoda u kojoj su povrede zadobile dvije žene,...

Vrh planine Nemrut jedno je od najljepših mjesta u Turskoj za posmatranje izlaska i...

se tiče prognoze za neki naredni period, nisu nikako optimistične što se tiče proizvođačima...

Miralem Pjanić (34) je u razgovoru za talijanski Corriere dello Sport otkrio da je...

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za veljaču 2024. u Federaciji BiH iznosila...

U evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH početkom marta bilo je 338.528...