trgovce. Na prvi pogled, ovaj zakon može izgledati kao korak prema pravednijem poslovnom okruženju, ali u stvarnosti se čini da šteti malim trgovcima koji se suočavaju s brojnim ekonomskim preprekama. Ograničenja koja se postavljaju u vezi s popustima za gotovinsko plaćanje i dodatnim troškovima za kupovinu na rate ne uzimaju u obzir stvarne troškove s kojima se trgovci svakodnevno suočavaju, posebno kada su u pitanju visoke kamate i provizije banaka. U nastavku, razmotrit ćemo kako ovaj zakon utiče na lokalne trgovce i zašto je važno preispitati njegove odredbe prije nego što postane konačna stvarnost.
Mladen Perić, direktor firme Doper-Tech koja se bavi trgovinom IT opreme mišljenja je da Zakon direktno ograničava i ugrožava male trgovce i njihove marže.
MARŽE POD PRITISKOM
“Zakon koji planiraju usvojiti zabranjuje trgovcima da daju popuste za gotovinsko plaćanje ili naplaćuju dodatne troškove za kupovinu na rate u maloprodaji, na prvi pogled može zvučati pravedno, ali u stvarnosti je daleko od toga. Kao trgovac, suočavam se s višestrukim izazovima vezanim za održavanje pristupačnih cijena proizvoda, a zakon dodatno otežava taj proces. Banke nam na kupovine koje idu na rate uzimaju proviziju između 7-10%, što je značajan dodatni trošak koji ćemo po ovom zakonu morati sami pokrivati. Bez mogućnosti da taj trošak podijelimo kroz cijene, bit ćemo prinuđeni da podižemo cijene, što šteti našoj konkurentnosti i kupovnoj moći potrošača. Mi kao manji trgovci naravno da imamo nepovoljnije uvjete od banaka za kupovinu na rate i provizija nam je veća, dok veći prodavači imaju puno povoljnije uvjete”, navodi on.
Ističe da ovaj zakon možda na prvi pogled izgleda kao pogodnost za potrošače, ali zapravo dugoročno neće pružiti održive benefite. Umjesto toga, štiti interese finansijskih institucija, jer su trgovci ti koji podnose trošak transakcija, bez mogućnosti prenošenja tog troška kroz cijenu. Pravi balans između zaštite prava potrošača i stabilnosti maloprodajnih trgovaca nije postignut.
Pita se zašto bi onda isti proizvod koštao jednako za kupca koji plaća odmah, bez dodatnih troškova, i za onog koji plaća na rate, što generira značajne troškove.
“Da bismo ispoštovali zakon a isto tako poslovali s nekim dobitkom u ovom konkretnom slučaju bit ćemo primorani povećati cijene za gotovinsko plaćanje. Prilikom kupovine na rate, kad nam banke uzmu 7-10% mi nemamo marže nikako. Ovaj zakon direktno ugrožava male trgovce i njihove marže, koje su ionako pod pritiskom. Smatram da bi se zakonodavci trebali više posvetiti stvarnim ekonomskim posljedicama koje ovakve mjere donose za nas, koji svakodnevno radimo da bismo zadovoljili potrebe kupaca i održali stabilnost svojih poslovanja”, ističe Perić.
Mišljenja je da zakon treba preispitati i naći rješenja koja su pravedna i za trgovce i za kupce!
“Ukoliko zakon bude usvojen, dugoročno ćemo vidjeti sve veći pritisak na male trgovce. Manji trgovci, posebno oni koji posluju s nižim maržama, možda neće moći nastaviti s radom u ovakvim uvjetima. S druge strane, povećane cijene kao nužan odgovor na ove troškove smanjit će kupovnu moć potrošača, što će dodatno povećati nezadovoljstvo potrošača. Potrebno je pažljivije razmotriti ovaj zakon, jer trenutno ne ide u prilog ni trgovcima ni potrošačima dugoročno. Dolazimo do osnovog pitanja: Zašto bi onda proizvod koštao jednako za kupca koji plaća odmah bez dodatnih troškova, i za onog koji plaća na rate, uz značajne troškove?”, pita se Perić.
No, čini se da je za to kasno. Iako je Zakon više od godinu dana bio u parlamentarnoj proceduri, problematične stavke člana 99. prošle su “ispod radara” i bez reakcija.
USKLAĐIVANJE SA EVROPSKIM PRAKSAMA
Što se tiče člana 99. Zakona o unutrašnjoj trgovine federalni ministar trgovine Amir Hasičević napominje da nije riječ o zabrani popusta, nego o usklađivanju sa evropskim praksama dovođenja u ravnopravan položaj kartičnog plaćanja i plaćanja u gotovini.
“Način plaćanja je finansijska transakcija i spada u domen finansijskog poslovanja. Davanje popusta prilikom gotovinskog plaćanja otvaranja mogućnost neprikazivanja prometa, neplaćanja poreza i u potencijalnoj je sivoj zoni poslovanja. Podsjećamo da zakon nalaže da radnici plaće primaju na račun i cijena proizvoda ne može biti veća za kartično plaćanje u odnosu na gotovinsko, a trgovci slobodno formiraju cijene proizvoda u koje je već uračunata i njihova marža i troškovi poslovanja”, kazao je za portal Akta.ba.
Podsjetimo, Zakon je većinski usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a u Domu naroda FBiH razmatrat će se danas, 31. oktobra.
Drugi naš sagovornik, koji je želio ostati anoniman, kaže da Zakon prati još od njegovog Nacrta prošle godine, te da je ovaj stav u članu 99. dodat kasnije.
Nacrt zakona iz marta 2023. godine
Prijedlog zakona iz septembra 2024.
Tvrdi da zakon najveću štetu pravi kupcima, te da su banke te koje će imati najveću korist. Zbog toga će, kaže, najveće posljedice osjetiti prodavači tehnike, jer se radi o naknadi većoj od njihove zarade.
NEPOVOLJNE PROVIZIJE
Provizije banaka pri kupovini na rate
Navodi podatak da na maržu od 10 posto malih trgovaca, banka uzima 2,5 posto, što je 20 posto zarade malog trgovca.
“Dakle, banke uzimaju više nego što ćemo mi platiti poreza na dobit, ukoliko ga imamo naravno”, ističe on.
Također, mišljenja je da će situacija sa popustima stvoriti konkurentsku prednost firmama u maloprodaji iz RS gdje je ova oblast regulisana na drugačiji način.
Zaključuje da se provizije ne mogu izbjeći, ali da se svakako mogu smanjiti.
“I dok male trgovce odbijaju za manje provizije, put je otvoren za svojevrstvo uslovljavanje velikih trgovaca koji mogu da se nagode s bankama i reći da neće primati kartice određenih banaka na multi POS terminalima. Iako, mala privreda pravi više prometa i zapošljava više ljudi od recimo jednog velikog trgovačkog lanca, pravima malih trgovaca niko se ne bavi”, priča naš sagovornik.
S druge strane, ima i trgovaca kojima je Zakon generalno dobar jer reguliše puno stvari koje do sada nisu bile jasne. Što se tiče kartica nije ih obavezno prihvatati. Ko ne može da iznese trošak provizije samo ih ukine, navode.
U konačnici, kako će se ovaj zakon odraziti na svakodnevno poslovanje i na kupovnu moć potrošača, ostaje da se vidi. Samo vrijeme će pokazati hoće li se stvarno ispuniti ciljevi zakona ili će on samo dodatno otežati položaj malih trgovaca u već izazovnom tržištu.
(akta.ba)
