Ovaj trend je posebno vidljiv u Federaciji BiH, gdje se iz godine u godinu povećava broj izdatih radnih dozvola za državljane trećih zemalja, naročito iz Azije. Nemojte se čuditi ako vam u Sarajevu, Mostaru ili Neumu priđe konobar i obrati vam se na engleskom jeziku, jer bosanski još ne poznaje.
Turistički radnici u Neumu uveliko se spremaju za novu ljetnu sezonu, ali i ove godine problem su radnici. Primorani su, prema riječima direktora hotela “Sunce” Davora Krešića, da uvoze strane radnike.
“Trudili smo se oduprijeti ovom problemu koliko god je to bilo moguće, no jednostavno kvalitetnih kadrova nema ni u cijeloj državi. Stoga ćemo i ove sezone biti primorani uvoziti radnu snagu. Ako se velike turističke destinacije u regiji, poput Hrvatske, nisu uspjele nositi s ovim problemom, teško je očekivati drugačije od nas”, rekao je.
Najveći dio uvezene radne snage u bh. gradu na moru stiže iz Nepala i Filipina.
Iz Službe za zapošljavanje FBiH za Klix.ba su dostavili podatke o broju izdatih radnih dozvola u periodu od 1. januara do 31. decembra 2025. godine.
Prema tim podacima, u FBiH boravi i radi ukupno 3.698 stranih državljana. Važno je napomenuti da godišnji izvještaj o ukupnom broju izdatih radnih dozvola još uvijek nije konačan, što znači da bi ova cifra mogla biti i veća.
Kada je riječ o državama porijekla, najveći broj izdatih radnih dozvola odnosi se na državljane Indije, kojih je tokom 2025. godine bilo 553.
Slijede radnici iz Turske (479), Nepala (399), Bangladeša (283), Srbije (192) i Hrvatske (163). Značajan broj dozvola izdat je i za državljane Kine (101), Kuvajta (91), kao i drugih zemalja, što ukazuje na sve raznovrsniju strukturu strane radne snage u Federaciji BiH.
Posebno značajan rast bilježi se u djelatnostima hotelijerstva i ugostiteljstva, koje već godinama važe za sektore s hroničnim nedostatkom radne snage.
Tokom 2025. godine u ovim djelatnostima u Federaciji BiH izdato je ukupno 536 radnih dozvola. Kada je riječ o ostalim uslužnim djelatnostima, izdato je dodatnih 255 radnih dozvola, što potvrđuje da se strani radnici sve češće angažuju i u sektorima poput čišćenja, logistike, ličnih usluga i sličnih poslova.
Ugostitelji i hotelijeri već duže vrijeme upozoravaju da bez stranih radnika ne bi mogli održati obim poslovanja, naročito tokom turističke sezone. Odlazak domaće radne snage u zemlje Evropske unije, nepovoljni demografski trendovi i nezainteresovanost mladih za određene poslove dodatno su pogoršali situaciju na tržištu rada.
Posebno se ističe prisustvo radnika iz Indije, Nepala i Bangladeša, koji se najčešće zapošljavaju na poslovima u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, ali i u pomoćnim i uslužnim djelatnostima.
Poslodavci navode da su ovi radnici spremni na duže radno vrijeme i da lakše prihvataju uslove rada koje domaći radnici sve češće odbijaju.
Potvrđeno nam je da je od gore navedenog broja stranih radnika u FBiH, tokom 2025. godine, najveći broj radnih dozvola izdat u Sarajevu.
Tokom 2025. godine u ovom kantonu izdata je ukupno 2.121 radna dozvola, što je više od polovine ukupnog broja u Federaciji BiH. Razlog za to leži u činjenici da je Sarajevo administrativni, turistički i ekonomski centar, s najvećom koncentracijom hotela, restorana i uslužnih djelatnosti.
Stručnjaci upozoravaju da će se trend zapošljavanja stranih radnika nastaviti i u narednim godinama, ukoliko ne dođe do ozbilnijih sistemskih mjera koje bi zadržale domaću radnu snagu. Istovremeno, ističe se potreba za boljom regulacijom ovog procesa, kako bi se osigurala prava stranih radnika, ali i spriječile eventualne zloupotrebe.
Pitanje integracije stranih radnika, poznavanja jezika i kulture, kao i njihovog dugoročnog boravka u BiH, sve češće dolazi u fokus javnosti. Iako trenutno popunjavaju ključne praznine na tržištu rada, jasno je da zapošljavanje stranaca nije trajno rješenje, već odgovor na duboke strukturne probleme domaće ekonomije i demografije.
Dok se ne pronađu dugoročna rješenja, ugostiteljstvo i uslužni sektor u Federaciji BiH, ali i u ostatku Bosne i Hercegovine, ostat će u velikoj mjeri oslonjeni na radnike iz inostranstva, koji su već postali neizostavan dio svakodnevne slike restorana, hotela i drugih uslužnih objekata širom zemlje.
Što se tiče entiteta Republika Srpska, iz Zavoda za zapošljavanje RS-a za Klix.ba su kazali da trenutno tek vrše obradu podataka za 2025. godinu u u koordinaciji sa Agencijom za rad i zapošljavanje BiH i da nam nisu u mogućnosti dostaviti tražene podatke.
(KLIX)
