U šta će se potrošiti 750 miliona eura od MMF-a?

AL JAZEERA BALKANS: „Kontekst“, 8.  decembra

DUŽNIČKO ROPSTVO: Javni dug BiH iznosi šest milijardi i dvjesto dvadeset četiri miliona eura ili 35,5% BDP-a. To su zvanični podaci u koje, pojašnjava ekonomistica Svetlana Cenić, nisu uračunati dugovi javnih preduzeća od 8,1 milijardu i dugovi zdravstva procijenjeni na dvije milijarde eura. Ekonomisti kažu da vlast prikriva stvarni dug koji je već premašio kritičnih 40% BDP-a. To znači dužničko ropstvo, jer država nije u stanju vraćati dugove. Zato je grupa bh. ekonomista apelovala na MMF da vlast objavi u koje svrhe će se trošiti dodatnih 750 miliona eura, koje BiH traži od ove međunarodne institucije.

IZBJEGAVANJE EKONOMISTA I NOVINARA: Državnom ministru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi to se nije svidjelo, pa ih je nazvao „kvazianalitičarima, propalim političarima i ekonomistima van struke“. U emisiju u kojoj su gostovali ekonomisti Svetlana Cenić, Draško Aćimović i Faruk Hadžić, ministar, međutim, nije došao. Nisu ni entitetski premijeri, a ni ministri finansija. Emisija bez njih, ipak, nije propala. Samo je još jednom pokazala njihovo oglušivanje na savjete stručnjaka i siromaštvo građana. Blagovremenim intervencijama, voditeljica Žana Kovačević usmjeravala je goste na konkretna pitanja i doprinijela da u 30-ak minuta gledaoci čuju stručna objašnjenja podataka.

Gosti su govorili o posljedicama neplanskih zaduženja po građane, o krpljenju budžetskih rupa i rasipništvu funkcionera. Za radnike i preduzetnike u realnom sektoru, novca nema, ali zato samo za tri nova automobila za Nikolu Špirića, Nebojšu Radmanovića i Blažicu Krišto ima 337.000 KM. Novca ima i za nove tepihe, namještaj i umjetničke slike u Parlamentarnoj skupštini BiH. U jeku pandemije, dok je privreda „skapavala“, u državne institucije zaposleno je više od 100 osoba. U online izjavi, Andrew Jewel, predstavnik MMF-a u BiH, objašnjava da vlast u BiH ne provodi reforme koje obećava kada uzima novac. Izostalo je pitanje o tome zašto im, uprkos tome, MMF nastavlja pozajmljivati novac. Zar time ne pomaže opstanak korumpirane i nesposobne vlasti? Do kraja emisije ekonomisti su, ipak, i to dijelom pojasnili. Kreditori kupuju socijalni mir. Ako ne dobiju novac, političari poput Milorada Dodika prijete krizom i blokadama institucija.

 

NOVAC ILI BLOKADE:

N1: „Crvena linija“, 11. decembra

U emisiji čija tema je bio način funkcionisanja državnih parlamenata u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, gost iz BiH Damir Arnaut bio je potpuno zapostavljen. Voditeljica Marina Fratucan samokritično je i sama to primijetila, ali se do kraja emisije to nije promijenilo. Status opozicionih zastupnika u srbijanskom parlamentu znatno je gori nego u bosanskohercegovačkom, pa je više povoda i „materijala“ za razgovor s gošćom iz Srbije Marinikom Tepić. Nesrazmjer u zastupljenosti tri gosta u razgovoru ipak je bio preveliki i mogao se smanjiti voditeljskim intervencijama.

 

N1: „Pressing“, 9. decembra

Amir Zukić podsjeća gosta emisije, visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da ga mnogi vide u ulozi engleske kraljice. Zato je većina pitanja bila u funkciji dobijanja odgovora na ono glavno ‒ zašto visoki predstavnik ne koristi svoje ovlasti, te hoće li se to uskoro promijeniti? Njegovi odgovori nisu bili direktni, pa ga je voditelj podsticao da bude konkretniji. Inzko je priznao da je međunarodna zajednica prerano „prepustila uzde“ domaćim liderima. Na logično novinarsko pitanje da li ih međunarodna zajednica sada ponovo preuzima, Inzko za nekih šest mjeseci najavljuje „novi tim“ američkih i evropskih diplomata koji će sređivati stanje na Balkanu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i lider SNSD-a Milorad Dodik upućuju alarmantne poruke o onome što navodno čeka RS. Zato Zukića zanimaju razlozi takvih reakcija. Inzko najavljuje „vraćanje u ustavne nadležnosti“ i deblokadu institucija.

 

N1: „Dan uživo“, 9. decembra

Prilikom intervjuisanja političara, Emela Burdžović Slipičević ne štedi svoje goste. Nije ni Elmedina Konakovića. Predsjednika NIP-a pitala je o (ne)pravilnostima u radnom angažovanju Tarika Stambolića u preduzeću „Butmir“. „Mogao je biti tamo uhljebljen, a nije“, kaže Konaković. „Radio je svoj posao, prikupio mnogo podataka o kriminalu SDA.“  Iako je Četvorka najavljivala da neće koalirati s etničkim strankama, Konaković govori da se „vlast ne može praviti bez HDZ-a“. Voditeljica ukazuje na ovu političku nedosljednost pitajući otkud takav obrat. Predsjednik NIP-a odgovara da to nije obećala njegova, nego Naša stranka. Pitanje hrvatskog naroda će, kaže, rješavati zajedno s pitanjem građana koji ne pripadaju etničkim skupinama, i to zdravim pristupom. Šta taj „zdravi pristup“ podrazumijeva, osim pregovora s HDZ-om, ostalo je nerazjašnjeno.

 

RTRS: „Pečat“, 10. decembra

Politički magazin entitetskog javnog servisa Nada Veletić počinje citatom kćerke osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića. Taj detalj iz Karadžićeve biografije ne spominje, a ni razloge uklanjanja table s njegovim imenom na studentskom domu na Palama, pa je on samo prvi predsjednik RS-a. Veletić nastavlja plašiti gledaoce novim „nasrtajima“ američkih lobista na Srbe, igrom srbomrzaca s Balkanom, povratkom „liberalnih intervencionista“ koji kroje građansku BiH. Sagovornici su bivši funkcioneri koje je smijenio nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, i to profesor Radomir Lukić i bivši predsjednik NSRS-a Dragan Kalinić. Ni sagovornici ni novinarka ne spominju kršenje Ustava, ni korupciju, ni kriminal, ni javni dug, ni iseljavanje stanovništva. Sve objašnjavaju urotom SAD-a i Evropske unije protiv Srba. Najavljuju da BiH nikada neće ući u EU.

 

BNTV: „Crno na bijelo“, 13. decembra

PRAVOSUĐE: U prilogu o bh. pravosuđu fokus je na neriješenom slučaju Davida Dragičevića kao eklatantnom primjeru lošeg rada treće vlasti. Ključni sagovornici su sudija Suda BiH Branko Perić i profesor ustavnog prava Milan Blagojević. Kritički su komentarisali javne istupe predsjednika VSTV-a Zorana Tegeltije. Novinar Vladimir Kovačević podsjetio je da za brojne slučajeve korupcije i kriminala o kojima su mediji izvještavali, neriješena ubistva, saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom, kupovinu diploma, sumnjive koncesije i druge afere niko ili gotovo niko nije odgovarao.

KORUPCIJA: Povodom 9. decembra, međunarodnog dana borbe protiv korupcije, emitovan je prilog o korupciji u BiH. Novinarka Bojana Vinčić polazi od posljednjeg izvještaja Grupe država u borbi protiv korupcije u kojem piše da BiH nije postigla nikakav napredak u odnosu na prethodni izvještaj. U nastavku su konsultovanjem više izvora objašnjeni uzroci i posljedice korupcijskog gliba koji guta BiH. Ivana Korajlić upozorava na blokiranje usvajanja zakona ključnih za efikasnije sprečavanje korupcije. Dragan Todorović iz Centra za ljudska prava podsjeća na korupcijske afere uključujući i onu o javnim ustanovama koje su u jednom danu direktnom pogodbom ugovorile milionske poslove. Stefan Blagić iz UG „Restart Srpske“ traži izmjene zakona o javnoj službi radi sprečavanja stranačkog zapošljavanja. Prilog ima jasan zaključak. Za suzbijanje korupcije nužno je usvojiti antikorupcijske mehanizme i zakone koji se odnose na reformu pravosuđa, javne nabavke, sukob interesa i izborni sistem.

ZAKLJUČAK: U „Kontekstu“ je AJB dala prostor uglednim ekonomistima da govore o temi koju državni i entitetski ministri finansija, a i premijeri, izbjegavaju ‒ na šta će se potrošiti dodatnih 750 miliona eura koje BiH zadužuje kod MMF-a. U „Pressingu“ na N1 pitanja za visokog predstavnika o tome preuzima li međunarodna zajednica ponovo uzde od domaćih političara i šta to znači za BiH. RTRS u „Pečatu“ zaobilazi ekonomske teme, korupciju i pravosudne afere. Umjesto toga, širi strah pričom o nasrtajima EU, a posebno SAD-a, na Srbe. BNTV u sedmici u kojoj je obilježen Međunarodni dan borbe protiv korupcije objavljuje vrijedne priloge o korupciji, kao i stanju u pravosuđu BiH.

 

(analiziraj.ba)