U BiH se godišnje proizvede 18 miliona litara vina, u prosjeku vinarije izvoze između 20 i 30 posto svoje proizvodnje.
Iako je rano govoriti o sezoni, hercegovački vinari, uprkos čestim promjenjljivim vremenskim uslovima očekuju dobru godinu.
U Bosni i Hercegovini vino nije samo piće – to je dio kulture i tradicije koja traje stoljećima. Sa godišnjom proizvodnjom od 18 miliona litara, vinari rade kako bi stvorili vrhunska vina koja osvajaju nepca širom svijeta. Svaka boca sadrži priču o predanom radu, strasti i ljubavi prema vinogradarstvu. Toliko strasti, da još stotinama godina ranije, vodilo računa o najsitnijim detaljima.
“Pošto su ovo historijski vinogradi, tj vinogradi koji se dosta sade već stotinama godina, ti položaji su pokazali da mogu da podnesu mnogo teža vremena i vremeske uslove”, kazao nam je Radovan Vukoje, Predsjednik Vijeća Vinske ceste Hercegovine.
Hercegovačka vina postaju sve poznatija na međunarodnom tržištu. Vinari izvoze između 20 i 30 posto svoje proizvodnje, što znači da skoro 5 miliona litara završi na stolovima ljubitelja vina diljem svijeta.
“Ovo je dakle potpora turizmu, ne govorimo samo o vinogradarstvu, vinarstvu. Govorimo o cjelokupnoj turističkoj industriji, koja je na ovaj način doživjela finu notu obogaićvanja”, istakao je Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Iako je još rano za konačne prognoze, herecgovački vinari ne kriju optimizam.
“Imali smo specifično vrijeme, dosta je bilo vjetrova, bilo je i nekih šteta, ali kada uzmemo u globalu, ipak nismo toliko loše prošli, kao drugi regioni”, dodao je Vukoje.
A uspjeh nije došao preko noći – rezultat je truda generacija vinogradara i inovativnih tehnika proizvodnje koje su modernizirale vinarije.
“Predstavnici mlađih vinara smo pogurali nekako sa energijom, stariji se uključili sa svojim iskustvom da napravimo neku sinergiju”, poručio je Andrija Ćorić, vinar.
Dakle, kombinacija najboljih, od tradicionalnih do modernih tehnologija. Od ručnog branja grožđa do sofisticiranih procesa fermentacije, svaki korak proizvodnje je pažljivo kontroliran kako bi se osigurao visok kvalitet i prepoznatljivost finalnog hercegovačkog proizvoda..
“Nešto što se u tradiciji spominje kao karakteristika, ja bih rekla da je to nekakav miris citrusa, kajsije, breskve, badema mediteranskih, mediteranskih trava”, kaže josipa Andrijanić, enolog.
Dakle, hercegovačka vina nisu samo piće – ona su odraz zemlje, kulture i ljudi koji s ljubavlju njeguju svaki čokot vinove loze.
(una.ba)
