Značajan dio tekućih transfera iz inozemstva u BiH, osim izravne podrške, tj. osobnih transfera, čine socijalna davanja, odnosno mirovine koje su žitelji BiH zaradili u inozemstvu, a koje su u značajnom broju slučajeva važan financijski osigurač koji brojnim obiteljima omogućuje lakše suočavanje s inflacijskim trendovima
Kontinuiran rad
A podaci koje je Večernji list dobio iz Centralne banke BiH otkrivaju kako postoji kontinuiran rast ovog tipa transfera. Usporedba s kraja 2021. s brojevima na kraju protekle godine pokazuje kako je došlo do porasta za više od 200 milijuna maraka.
Naime, na kraju 2021. godine u Bosnu i Hercegovinu po ovoj je osnovi stiglo milijardu i 184,78 milijuna maraka, a u iduće tri godine moguće je pratiti daljnji porast. U 2022. iznos stranih mirovina bio je milijardu i 242 milijuna maraka, da bi u 2023. porastao na milijardu i 357,67 milijuna maraka. Konačno, rekord je oboren na kraju 2024. godine kada je iznos transfera u kategoriji socijalnih davanja, odnosno po staroj metodologiji mirovina iz inozemstva, bio milijardu i 386,55 milijuna maraka.
Ovako velik porast može se objasniti kroz činjenicu da je u zemljama Europske unije došlo do povećanja mirovina, dok se dio razloga pronalazi i u mogućnosti da je ipak nešto veći broj onih koji su se nakon ostvarene mirovine vratili u domovinu. Iznosi mirovina u zemljama Europske unije značajno su veći u odnosu na Bosnu i Hercegovinu te se rad u zemljama Unije, dugoročno gledano, može tumačiti i kroz osiguranje bezbrižnijeg života u trećoj životnoj dobi. S prosječnim iznosima građani BiH koji su mirovine zaradili na Zapadu lakše se suočavaju s izazovima koje nosi život u BiH, a osobito u svjetlu i dalje visokih stopa inflacije s kojima brojne obitelji teško izlaze na kraj.
Diljem Europe postoje značajne razlike u mirovinama. Godine 2023., prema njemačkom Zavodu za mirovinsko osiguranje, prosječna starosna mjesečna mirovina u Njemačkoj iznosila je 1550 eura, dok je prosječna mirovina 2021. godine u navedenoj zemlji bila oko 1440 eura.
Posljednji podaci na razini EU-a datiraju iz 2021. i zasigurno je došlo do rasta, no oni nam ipak mogu biti određeni referentni pokazatelj. U 2021. godini prosječni mjesečni izdaci za bruto starosnu mirovinu po korisniku kretali su se od 226 eura u Bugarskoj do 2575 eura u Luksemburgu. Prosjek Europske unije 2021. godine iznosio je 1294 eura.
Nominalno gledano, zemlje zapadne i sjeverne Europe imaju najviše mirovine te su vodeće na ljestvici, dok zemlje istočne i jugoistočne Europe obično imaju mnogo niže izdatke za mirovine po osobi. Jaz se smanjuje kada se prilagodi za standard kupovne moći (PPS), u rasponu od 437 eura u Bugarskoj do 1681 euro u Luksemburgu unutar EU-a.
Ukupni transferi
Mirovine iz inozemstva, kao što je poznato, tek su jedan dio ukupnih tekućih transfera u Bosnu i Hercegovinu. U protekloj godini, prema podacima Centralne banke BiH, tekući transferi iz inozemstva zabilježeni su u iznosu od 5,69 milijardi maraka, što je za 425 milijuna maraka više u odnosu na godinu prije.
Gledajući dinamiku tekućih transfera, u razdoblju od 2021. vidljiv je trend u kojem iz godine u godinu primjećujemo povećanje iznosa. Tako su u 2021. godini tekući transferi iznosili 4,35 milijardi maraka, godinu poslije porasli su na 4,95 milijardi maraka, dok su u 2023. godini dosegnuli iznos od 5,26 milijardi. Kao što je vidljivo, trend rasta nastavio se i protekle godine, pa je tako za pretpostaviti kako nas ove godine očekuju novi rekordi, odnosno nastavak približavanja broju od 6 milijardi.
U prošloj godini novčane doznake iz inozemstva, odnosno osobni transferi, iznosile su 4 milijarde i gotovo 167 milijuna maraka. To je vidljiv porast u odnosu na prethodnu godinu, kada su osobni transferi iznosili 3 milijarde i 787 milijuna maraka.
