U BiH se pravi burza struje, uskoro će se njome moći trgovati kao dionicama

Podijeli članak:

U sklopu ugovora o Energetskoj zajednici, čiji je potpisnik i BiH, u zemlji je predviđena uspostava tržišta električne energije, kao i njegovo uvezivanja sa susjednim tržištima, a sve u cilju sigurnijeg plasiranja viškova električne energije, odnosno učinkovitijeg pokrivanja manjkova, što bi u konačnici osiguralo i veću sigurnost za krajnje potrošače. Proces uspostave tzv. burze električne energije unutar BiH treba promatrati kroz kut liberalizacije kojoj svjedočimo, a koja sa sobom donosi veći broj sudionika na tržištu električne energije, osobito kada je riječ o proizvodnji električne energije. Bosna i Hercegovina, kao neto izvoznik električne energije, s godišnjim suficitom oko 3 TWh trguje električnom energijom isključivo bilateralnim putem između licenciranih sudionika.

Trgovina

No, Bosna i Hercegovina se kao članica Energetske zajednice obvezala na razvoj veleprodajnog tržišta električne energije, kao i njegovo povezivanje sa susjednim tržištima u cilju stvaranja regionalnog tržišta i njegove daljnje integracije u europsko tržište električne energije. Za razliku od ostalih zemalja u regiji, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje u razvoju tržišta. Zemlje u regiji imaju razvijene burze električne energije, ali i pokrenute postupke povezivanja svojih dan-unaprijed tržišta radi osiguranja većeg volumena, likvidnosti i daljnjeg razvoja organiziranog tržišta električne energije.

Što bi zapravo burza električne energije donijela? Večernji list doznaje kako bi takvo što omogućilo proizvođačima električne energije, velikim potrošačima i opskrbljivačima dodatno mjesto za trgovinu električnom energijom. Pojednostavljeno, omogućilo bi se mjesto na kojem bi bilo moguće na transparentan, anoniman i siguran način plasirati svoje viškove i/ili osigurati pokrivanje manjkova energije u svojim portfeljima. Pritom je niz specifičnosti koje bi burza donijela sa sobom, a jedna od njih je referentna cijena električne energije.

Takvo što bilo bi pouzdan tržišni signal za buduće i postojeće investitore, omogućilo bi lakšu integraciju energije iz obnovljivih izvora na tržište. Uz sigurnije trgovanje u odnosu na sadašnji bilateralni model, sve transakcije između sudionika provodila bi burza te bi osiguravala ispunjenje ugovorih obveza kroz svoj kliring sustav. Uz povezivanje tržišta u regionalno, kao i daljnje integracije u zajedničko europsko tržište, jedna od karakteristika burze je i lakše upravljanje zagušenjima prijenosnog sustava. Naime, prekogranični prijenosni kapaciteti integrirani su kod povezanih tržišta, odnosno nema potrebe za dodatnim osiguravanjem prijenosnih kapaciteta. Istodobno, predviđeno je i balansiranje obnovljivih izvora električne energije, odnosno volatilnost proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora može se osigurati kroz trgovinu na burzi.

Postavlja se i pitanje tko bi mogao prodavati i kupovati električnu energiju na takav način. Odgovor je da bi takvu mogućnost imali proizvođači, opskrbljivači i veliki potrošači električne energije, odnosno svi sudionici koji zadovoljavaju uvjete za sudjelovanje i licencirani su za trgovinu električnom energijom. Također, burzu bi mogli koristiti i operatori prijenosnog i distributivnog sustava za nabavu energije za pokrivanje kratkoročnih gubitaka u prijenosnoj mreži.

Obnovljivi izvori

Pitanje tržišta struje dio je i zakonskih rješenja koja su ovoga ljeta usvojena u Federaciji, pa se tako u Zakonu o električnoj energiji, u dijelu u kojem se pobrojavaju ciljevi rada Regulatorne komisije u sektoru električne energije, precizira kako je jedan od njih i razvoj te integriranje tržišta električne energije u regionalno tržište električne energije.

Uz burzu, elektroenergetski sektor u BiH posljednjih nekoliko godina karakterizira i rast broja objekata za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, a u pogledu poduzeća, predvodnik je Elektroprivreda HZ HB koja jedina dobiva svu svoju energiju iz obnovljivih izvora. Dodatni zamah posebice je vidljiv kada govorimo o dobivanju struje iz energije sunca, a u tom kontekstu treba uputiti i na projekt Elektroprivrede HZ HB koja na prostoru Grada Stoca gradi najveću solarnu elektranu. Taj dio zemlje nije slučajno izabran, upravo je prostor Hercegovine, sa svojih 2400 sunčanih sati godišnje, idealno podneblje za gradnju takvog tipa energetskih objekata koji će dodatno povećati količinu električne energije kojom BiH raspolaže, ali i biti važan korak naprijed kada govorimo o ispunjavanju strateškog plana EU-a o postizanju potpune klimatske neutralnosti kontinenta. Naravno, povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora energije BiH može postati i regionalni lider kada govorimo o struji, a što je osobito važno u vremenima velikih energetskih kriza i neizvjesnosti na globalnim tržištima.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Građani Rudog ogorčeni su činjenicom da su ostali bez jedine banke, ali i lokalne...

Da građani u BiH loše žive i da im je sve teže preživjeti mjesec,...

Žrtva nasilja u porodici čiji identitet nećemo otkrivati javila se portalu N1 s ciljem...

U sudu u Minhenu danas je održano završno ročište ponovljenog suđenja Srećku S. (64),...

U Bosni i Hercegovini ponovo se dogodio brutalni napad na ženu.

Vozač kamiona iz Bosne i Hercegovine jutros je u blizini Andorfa u Gornjoj Austriji...