U BiH i do pet puta veće marže nego u trgovačkim lancima u Švedskoj i Njemačkoj

Podijeli članak:

jajce-online_Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je u 2024. godini ostvarila rekordnu dobit zahvaljujući povoljnom investiranju. Za 11 mjeseci 2024. godine ostvarila je neto dobit u iznosu od 399,5 miliona KM, što je za 156.638.002 KM više nego u istom periodu prethodne godine i za 30,22 posto više od planiranog za taj period. Od ovog iznosa 60 posto ide u Budžet Bosne i Hercegovine (BiH), od čega i entiteti očekuju svoj dio.   Novac koji je zaradila CBBiH najviše je rezultat ulaganja sredstava komercijalnih banaka na strana tržišta, jer je razlika u kamatama deset puta veća nego što CBBiH plaća bankama za obavezne rezerve.  Kapital i rezerve za isti period iznose 1,43 milijarde KM, što je za 513.854.416 KM više u odnosu na isti period u 2023. godini. Iz CBBiH kažu da je navedeni iznos ostvarene neto dobiti, za spomenuti period, rezultat realiziranih prihoda i rashoda.   Naglasili su da se radi o privremenom podatku i još uvijek nije utvrđen tačan iznos neto dobiti za 2024. godinu.  Kao rezultat rasta dobiti, oni navode da su to jasne investicione odluke koje su stvorile dobre preduslove da CBBiH tokom cijele 2024. godine devizne rezerve može investirati po veoma povoljnim tržišnim uslovima, što je u konačnici i dovelo do ostvarivanja ovako značajnog rasta dobiti.   Naglašavaju da su u procesu upravljanja deviznim rezervama tokom 2024. godine kontinuirano razmatrane dostupne informacije s relevantnih tržišta novca i kapitala u eurozoni i svijetu, kao i dostupne prognoze koje bi mogle utjecati na investiranje deviznih rezervi u 2024. godini, ali i u narednom periodu.  “Analizirane su mogućnosti i modaliteti politike investiranja i upravljanja deviznim rezervama CBBiH i inicirane odgovarajuće promjene politike investiranja u cilju prilagođavanja aktuelnim i očekivanim tržišnim uslovima u eurozoni”, kazali su nam.   Generalne rezerve Centralne banke BiH, što je zadržana dobit, koriste se za alokaciju godišnje neto dobiti ili eventualno za pokriće godišnjeg neto gubitka ako Centralna banka ostvari čisti gubitak, kako je propisano Zakonom o Centralnoj banci BiH.  Kada je riječ o raspodjeli sredstava iz dobiti, tačnije čistog profita CBBiH, ona se vrši također u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, a prema članu 27. definirani su kriteriji raspodjele godišnje neto dobiti.   60 posto u budžete Prvo se dio dobiti izdvaja na račun generalne rezerve Centralne banke kako bi se ispunio zakonski uslov da iznos početnog kapitala i generalne rezerve bude ekvivalentan iznosu od pet posto ukupnog iznosa monetarne pasive.    Nakon što se zadovolji kriterij da iznos početnog kapitala i generalne rezerve bude ekvivalentan iznosu od pet posto ukupnog iznosa monetarne pasive, preostali iznos dobiti se raspoređuje tako da se 60 posto dobiti uplaćuje na račun institucije zadužene za Budžet BiH, a 40 posto se raspoređuje u generalne rezerve Centralne banke BiH.   Prema trenutnom stanju monetarne pasive i trenutnoj vrijednosti koeficijenta za raspodjelu godišnje neto dobiti, iz CBBiH su nam kazali da se u ovom trenutku može zaključiti da će oni do zatvaranja poslovne godine biti ostvareni u iznosima koji, prema članu 27. Zakona o Centralnoj banci BiH, omogućavaju transfer dijela neto dobiti na račun institucije zadužene za Budžet BiH.    Konvertibilna marka – KM (Centralna banka BiH)   “S obzirom na to da su poslovne knjige za 2024. godinu otvorene do početka februara 2025. godine, iznos koji će se uplatiti na račun institucije zadužene za Budžet BiH bit će poznat nakon što bude utvrđen konačan iznos neto dobiti za 2024. godinu”, kazali su nam.   Kada je riječ o deviznim rezervama na kraju novembra 2024. godine, one su iznosile 17,2 milijarde KM, što je za 1,52 milijarde KM više nego 2023. godine, dok je neto strana aktiva iznosila 1,34 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 456,9 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.    Tokom 2024. značajno je povećan koeficijent pokrića valutnog odbora koji na dan 30. novembra 2024. godine iznosi 108,47 posto, uz procjenu da će do kraja godine iznositi više od 109 posto.    To znači da Centralna banka raspolaže sa više od devet posto neto deviznih rezervi za apsorpciju kamatnog i kreditnog rizika, što dodatno potvrđuje stabilnost valutnog odbora.    U toku godine i rezerve monetarnog zlata su povećane na najviši nivo od osnivanja Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Hrvatska, Crna Gora, BiH… najavile su bojkot kupnje u petak, 31. siječnja. Neki će se pridržavati poziva pa u petak neće ništa ni kupiti ni platiti, a neki će se ponašati kao i svih uobičajenih dana, ali, gledajući događaje u Hrvatskoj od prošloga petka, moglo bi biti zanimljivo.

Prvi put u nešto ovakvo uključila se i BiH. Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača, za Večernji list potvrdio je kako je ova institucija apsolutno podržala i podržava sve akcije potrošača koje će pokazati, kako kaže, nerazmjer između snage trgovaca i potrošača.

Neusklađenost s burzama

– U jednostavnom pristupu pri formiranju cijena trgovci ne vode mnogo računa o potrošačima, zato je taj bojkot dobra mjera iskazivanja buđenja potrošača, dolaska do svijesti prema svojim pravima. Za taj novac koji potroše moraju dobiti pravičnu uslugu, proizvod za neki prikladan iznos koliko nešto zaista vrijedi – ističe Marić.

Komentirao je i kako se u BiH prate svjetske burze.

– Kad na svjetskim burzama rastu cijene svega, promptno se i kod nas povećavaju sve cijene, a kad cijene padaju, kažu da su to kupovali po većim cijenama, pa onda dobijemo te proizvode opet po većim cijenama. A onda, kad se kupuje po nižoj cijeni, to nitko ne zna niti vi kao kupci to osjetite. Dobro je da se potrošači bude, imamo puno analiza koje pokazuju da su marže koje se kod nas pojavljuju prevelike u odnosu na trgovačke marže u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Švedskoj… Njihovi trgovački lanci imaju marže koje su od 2 do 5 puta manje nego kod nekih u BiH i zemljama okružja – ističe.

Pitamo ga i o zabrinutosti nekih ekonomista da bi zbog ovog mogla početi recesija.

– Ovakvo buđenje potrošača, ekonomski gledano, neće dovesti do recesije, ali bi se trebala povećati svijest potrošača. Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača je i prije upozoravala potrošače da otvore oči i svjesno ne kupuju tamo gdje su cijene previsoke jer postoje razlike u cijenama, samo potrošači u dosta slučajeva na to ne gledaju – kazao je za Večernji list Marić.

Pitamo ga i koje bi bilo dugoročno rješenje.

– Da se vlade entiteta uključe i usmjeravaju na razvoj domaće proizvodnje, da svi počnu kupovati domaće proizvode, da se kupuje domaće od lokalnih prodavača, da se izvrše kontrole nad cijenama hrane i marže će vjerojatno biti manje, a i roba će biti kvalitetnija jer nama većina dolazi iz uvoza te je zato situacija ovakva kakva je – kazao nam je Marić.

Pitali smo ga i o datumu 31. siječnja. Neki su, nakon što je objavljeno kad BiH kreće u bojkot, komentirali kako se svejedno 31. siječnja sve bojkotira jer je previsok datum, plaća još nije legla, a tek je prošao prosinac, kad se trošilo više.

– I taj je komentar na mjestu, no ovdje pričamo o tome kako je važno da potrošači otvore oči i da sustavnije vode računa o kupnji jer ne treba sve u dućanu kupiti. Zateknemo li se svi povremeno da imamo višak proizvoda u kući. Moramo selektivnije pristupati kupnji jer razlike u cijenama postoje. Imate one mamilice proizvoda kad dođete u trgovinu i uzimate neki proizvod koji je na ekstra sniženju i do 50 posto te se pomamite za tim, onda ćete uzeti još nešto što vam treba ne vodeći računa da je taj proizvod mnogo skuplji nego drugdje. Takve dućane treba kažnjavati, a te se stvari u Hrvatskoj najbolje vide jer oni već kažnjavaju dodatni profit. Pohvalno je da bude jedan dan za bojkot trgovina, ali treba to prijeći u praksu i tek onda će stvari doći na svoje mjesto – stava je Marić.

 

 

Domaće je skuplje!?

Prokomentirali smo i priopćenje iz jedne tvornice u RH, inače domaće, koja proizvodi čokoladu, a koja je skuplja na policama u Hrvatskoj (od 0,60 do 0,69 eura) nego u Slovačkoj (0,42 eura). – Razlika u cijeni između različitih tržišta, uključujući hrvatsko i slovačko, rezultat je nekoliko čimbenika, poput različitih lokalnih poreza i propisa, kao i tržišnih uvjeta te konkurencije. Važno je istaknuti da kao proizvođač ne određujemo maloprodajne cijene; one ovise o pojedinim trgovcima koji sami formiraju krajnju cijenu za potrošače – komentirali su.

Bez sustavnijeg pristupa, o kojem je i Marić govorio, teško ćemo neke stvari promijeniti. Jer, kao što smo ranije pisali, bojkot na jedan dan nije i ne treba biti kažnjavanje trgovaca, nego poziv na buđenje svih aktera u procesu.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Iva Milićević, stanovnica Poklečana i vlasnica imanja na tom području, zajedno s ostatkom sumještana uputila je...

Najbolji bosanskohercegovački brzoklizač, Tarik Omeragić, uz podršku Saveza klizačkih sportova BiH i Olimpijskog komiteta...

Dugo smo slušali divne bajke o studentskoj revoluciji. O mladima kao pokretačima promjena. O...

Cigarete brendova Camel, Winston, LD i Sobranie kompanije Nelt d.o.o. Sarajevo od danas su...

Broj žrtava požara u diskoteci u Sjevernoj Makedoniji i dalje raste. Jutros je preminuo...

Osim što politička neslaganja, antagonizmi i prepucavanja blokiraju Bosnu i Hercegovinu na europskom putu, kao i sprečavaju korištenje...