Search
Close this search box.

U 2022. u BiH 40 posto više suicida nego 2021

Podijeli članak:

Posljednji od četiri suicida maloljetnika, koliko ih je u posljednje dvije godine bilo u viteškom naselju Jardol, izazvao je strah ne samo pojedinaca nego i institucija. Za tragičan kraj četvero djece iz istog naselja, učenika jedne škole, svi snosimo dio odgovornosti, tvrde stručnjaci. Nažalost, njihove apele o drastično narušenom mentalnom zdravlju u zemlji koja nema ni zakon o psihologijskoj djelatnosti niko nije čuo. Sve do sada.

“Smatram da ovdje svako od nas ima svoj dio odgovornosti, s obzirom na to da nismo pratili ‘znakove pored puta’”, kaže za FTV Jasna Eminović, pedagoginja u Osnovnoj školi Turbe.

A njih se trebalo i moralo vidjeti, dodaje. Jer drastični su poremećaji mentalnog zdravlja, posebno kod školske djece, uzrokovani nizom razloga – od života u razorenim porodicama, pandemije kovida, potpunog odsustva empatije te višesatnog korištenja društvenih mreža, zbog čega je u posljednje dvije godine ne samo povećan suicidalni rizik, nego i broj suicida.

“Značajno je povećan broj djece koja su u suicidalnom riziku u odnosu na ranije godine. Profesionalci koji se bave mentalnim zdravljem već dugo govore o tome”, ističe Klementina Nuk-Vuković, psihoterapijska savjetnica za djecu i adolescente u Centru za mentalno zdravlje u Vitezu.

“U toku prvih osam mjeseci ove godine na području SBK-a prijavljena su dva samoubistva, dok su u protekle tri godine evidentirana tri takva slučaja”, navodi Hasan Hodžić, glasnogovornik policijskog komesara SBK-a.

I to posljednje u nizu prekinulo je šutnju i pokrenulo lavinu. U provjeru svih relevantnih informacija uključilo se i Kantonalno tužilaštvo, a zatražena je i pomoć stručnjaka svih profila jer nije ovo problem samo ovog kantona.

“Prošle godine bilo je 40% više samoubistava u Bosni i Hercegovini u odnosu na prethodnu godinu i ta pojava da mladi ljudi, koji su na početku života, puni snage i punini optimizma, dignu ruku na sebe poseban je problem i fenomen”, kaže Bojan Domić, ministar obrazovanja nauke kulture mladih i sporta SBK-a (HDZBiH).

A stručnjaci kažu da se moramo zapitati ko je taj ko umjesto nas odgaja našu djecu, usmjerava ih i nameće im izazove koji to nisu. Zato insistiraju na edukaciji roditelja koji su najčešće dovedeni pred zid te saradnji s nastavnicima, pedagozima i psiholozima. Posebno naglašavaju opasnost od roditeljskih zabrana koje djecu nerijetko dovode u stanje frustracija.

“Kad se prekine izlazak, komunikacija s vršnjacima, uzme se mobitel, društvene mreže… Imali smo jedan pokušaj suicida koji smo na svu sreću uspjeli na vrijeme prepoznati”, ističe Eminović.

Nažalost, tragične smrti, poput ovih u Vitezu, ma kako to strašno zvučalo, mogu se dogoditi svakome od nas i zato stručnjaci upozoravaju:

“Vrijeme je puno izazova i svi moramo mnogo da učimo, da sarađujemo, radimo i budemo zajedno jer samo tako možemo prevenirati ovakve stvari”, poručuje Eminović.

Klementina Nuk-Vuković ističe kako se u obrazovnim ustanovama, školama, vrtićima, ali i centrima za mentalno zdravlje mora povećati broj stručnjaka poput pedagoga, psihologa, socijalnih radnika.

Time ćemo ne samo poboljšati mentalno zdravlje školske djece nego i ponovo vratiti jedne drugima ne samo u porodici, nego i društvu. A ne samo u strahu i grču čekati vijest o novoj tragičnoj smrti, koja našu pažnju drži tek nekoliko dana.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka