Bosna i Hercegovina bilježi rast turističkih dolazaka iz godine u godinu, ali istovremeno ostaje jedna od najteže dostupnih destinacija u regionu. Dok susjedne zemlje modernizuju aerodrome kroz koncesije i privlače nove aviokompanije, u BiH se ta ideja godinama najavljuje – bez konkretnih rezultata. Istovremeno, nedavni interes američkih kompanija za koncesijske modele dodatno je otvorio pitanje da li bi se stvari konačno mogle pomjeriti s mrtve tačke.
Zašto je često lakše doći avionom u Tiranu ili Prištinu nego u Sarajevo ili Mostar? Odgovor se, između ostalog, krije upravo u modelima upravljanja aerodromima, i pitanju koje BiH uporno odgađa: koncesije.
Kada je Zagreb dao svoj aerodrom pod koncesiju, broj putnika počeo je rasti, a infrastruktura se ubrzano modernizovala. Sličan model primijenjen je i u Beogradu i Prištini. U Bosni i Hercegovini, međutim, aerodromi i dalje funkcionišu bez većih investicijskih iskoraka, dok turizam traži više.
Upravo u tom kontekstu treba posmatrati i nedavni interes američkih investitora za upravljanje aerodromima u Bosni i Hercegovini, o kojem su izvještavali mediji. Iako konkretni detalji nisu poznati, takvi signali otvaraju pitanje da li BiH propušta priliku da privuče ozbiljne operatere, kakve već imaju zemlje u regionu.
Prema dostupnim podacima iz regiona, aerodromi u Zagrebu i Beogradu danas opslužuju višestruko veći broj putnika nego Sarajevo, uz znatno širu mrežu direktnih linija, što direktno utiče na turističku dostupnost i konkurentnost destinacije.
Turizam raste, ali bez direktnih letova gubi tempo
Turizam je jedan od rijetkih sektora u Bosni i Hercegovini koji kontinuirano bilježi rast, ali njegov puni potencijal ostaje neiskorišten upravo zbog ograničene avio-povezanosti. Strani turisti, posebno oni koji dolaze iz zapadne Evrope i s udaljenijih tržišta, u velikoj mjeri zavise od direktnih i povoljnih letova, kojih u BiH i dalje nema dovoljno.
“Turisti jednostavno žele direktne aviolinije da bi brže stigli na destinaciju. To smo jasno prepoznali radeći promociju van granica BiH, gdje je to jedan od ključnih faktora dolaska”, ističe u razgovoru za N1 predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić.
U praksi to znači da dio potencijalnih gostiju bira dostupnije destinacije u regionu, gdje su letovi češći, jeftiniji i raznovrsniji. Upravo u tom prostoru otvara se pitanje mogu li koncesije na aerodrome biti model koji bi ubrzao razvoj i bolje povezao BiH s ostatkom Evrope i svijeta.
Iskustvo Sarajeva iz prethodnih godina pokazuje koliko aviopovezanost direktno utiče na turističke rezultate.
“2019. godina bila je rekordna, a i u oporavku nakon pandemije bilježili smo rekorde. Međutim, tek nakon subvencioniranja i uvođenja direktnih aviolinija taj rast je postao znatno brži. Direktne linije su dovele do toga da rast bude i veći i dinamičniji”, navodi on.
Koncesije, investitori i konkurencija
Slični efekti vidljivi su i u zemljama regiona koje su aerodrome dale pod koncesiju: veći broj letova, više aviokompanija i otvorena vrata novim tržištima. Time se, posredno, povećava i konkurencija, što utiče na dostupnost i cijene karata.
“Ne moraju to uvijek biti jeftine linije. U segmentima kao što su kongresni, sportski ili outdoor turizam, ljudima je najvažnije da su povezani. Da mogu brzo doći i vratiti se”, pojašnjava Fazlagić.
Dodaje i da infrastruktura igra važnu ulogu:
“Aerodromi u regionu su fizički veći – imaju duže piste, više parkinga i kapaciteta. To je također važan segment razvoja”.
Zbog toga interes velikih stranih investitora vidi kao pozitivan signal.
“Obradovalo me da se spominju američke kompanije. Ako će doći do koncesija, dobro je da to budu velike, ozbiljne korporacije. To je dobro za Bosnu i Hercegovinu i Sarajevo, i zbog imidža: pokazuje da smo interesantna i poželjna destinacija za ulaganja i putovanja”, ističe naš sagovornik.
Borba za cjelogodišnju sezonu
Posebno se to odražava na kongresni turizam, koji je u posljednjim godinama postao jedan od najprofitabilnijih segmenata. Upravo kroz kongresni turizam bilježi se značajan profit.
“Sarajevo se dobro pozicioniralo, imamo kvalitetne hotele, čak i više hotela s pet zvjezdica nego neki gradovi u regionu. Ono što nam nedostaje su veliki kongresni centar i koncertna dvorana…ali u kongresnom smislu ljudi dolaze na vikend, produženi vikend, doktori, inženjeri…žele da dođu, prespavaju, budu na kongresu eventualno jednu noć, bilo je nemoguće, odustajali su zbog dolaska u Sarajevo, presudna je bila povezanost da mogu doći brzo na destinaciju, obave to što moraju i vrate se”, pojašnjava Fazlagić.
S druge strane, turistički radnici pokušavaju ublažiti sezonalnost i dodatno produžiti boravak gostiju kroz različite sadržaje.
“Cjelogodišnja sarajevska turistička sezona – ljeti je uvijek najbolja, lijepo vrijeme, ljeto i sasvim je normalno da je pred nama najljepših šest mjeseci: koncerti, festivali, Merlin tri velika Koševa, veliki Prodigy iz Velike Britanije na Grbavici, Sarajevo film festival, i mi kao Turistička zajednica radimo na tome, na smanjenju sezonalnosti, tj. između ljetne i zimske turističke sezone kada Sarajevo živi najbolje, trudimo se da putem javnih poziva i stimulisanjem udruženja i firmi koje se bave drugim aktivnostima da se to radi po završetku, da imamo u oktobru, novembru dešavanja, u martu i aprilu kada su turistički najniži procenti dolazaka, tako da je to naš zadatak”, ističe.
“Radimo na tome da budemo atraktivni turistima i da ostanu jednu noć više da provedu tu više novca, što se pokazalo posljednje tri godine, radimo Nove godine, koncerte, imali smo Zdrvka Čolića, Jose Carrerasa. Zabilježili smo rekordan broj noćenja, bukvalno se uduplao. To je i cilj da ljudi ostaju duže na destinaciji”.
Ključno pitanje: Hoće li BiH iskoristiti priliku
Turizamje jedan od rijetkih sektora u Bosni i Hercegovini koji kontinuirano bilježi rast, ali njegov puni potencijal ostaje neiskorišten između ostalog i zbog ograničene avio-povezanosti kao jednog bitnog faktora.
Strani turisti, posebno oni koji dolaze iz zapadne Evrope i s udaljenijih tržišta, u velikoj mjeri zavise od direktnih i povoljnih letova, kojih u BiH i dalje nema dovoljno.
U praksi to znači da dio potencijalnih gostiju bira dostupnije destinacije u regionu, gdje su letovi češći, jeftiniji i raznovrsniji.
Podaci iz zemalja regiona pokazuju da modernizacija aerodroma i ulazak privatnih operatera kroz koncesije često dovode do rasta broja putnika, većeg broja aviolinija i konkurentnijih cijena karata. Upravo zato pitanje koncesija u Bosni i Hercegovini sve više prerasta iz tehničkog u razvojno pitanje.
Hoće li interes stranih investitora konačno dovesti do konkretnih poteza ili će se priča još jednom zadržati na nivou najava, ostaje neizvjesno – dok konkurentske destinacije u regionu nastavljaju graditi svoju prednost kroz bolju povezanost i dostupnost.
